U poštanskom uredu Križevci dana 11. veljače u uporabi je prigodni poštanski žig na spomen 300.obljetnice rođenja biskupa Bazilija Božičkovića. Prigodni žig i prigodnu omotnicu oblikovali su Stjepan Zdenko Brezarić i Vladimir Palošika.
“Bazilije Božičković se rodio 11. veljače 1719. u Batinjanima, današnji Vojakovački Kloštar nedaleko Križevaca. Kršten je 23. veljače u crkvi sv. Jurja u Batinjanima od svećenika Tome pod imenom Trifun..Za rane mladosti stupio je u manastir Marču. Godine 1735. nalazimo ga u Grkokatoličkom sjemeništu u Zagrebu kao učenika u isusovačkoj gimnaziji.. Položio je 29.srpnja 1741. doživotne zavjete. Monaško ime bijaše mu Bazilije. Iste godine poslan je u Rim, gdje je kao bogoslov u zavodu Kongregacije za širenje vjere pohađao filozofske i teološke studije na sveučilištu Urbanianum.
Kao pitomac toga zavoda Božičković je 27. svibnja 1742. položio zakletvu i tom prilikom potpisao se: “Basilius Bosichkovich Croata” (Bazilije Božičković Hrvat). Božičković je 4. svibnja 1745. promoviran u doktora teoloških nauka. Za svećenika ga je 8.rujna iste godine u crkvi sv.Bazilija u Rimu po grčkom obredu rukopoložio drački nadbiskup Josip Širo. Nakon smrti vladike Palkovića carica Marija Terezija imenovala ga je 27. ožujka 1759. marčanskim biskupom. Iste godine 4. rujna, za biskupa ga je potvrdio papa Klement XIII. Kao biskup Božičković je bio vrlo revan pastir stalno obilazeći svoje stado po Žumberku.
Zauzimanjem vladike Bazilija Božičkovića carica Marija Terezija namjesto Marčanske biskupije za grkokatolike je 1776. osnovala Križevačku biskupiju i Božičkovića imenovala njenim prvim biskupom. Papa Pio VI. je 16. lipnja 1777.to isto kanonski potvrdio. Božičković je godine 1781. biskupsko sjedište iz Pribića prenesao na biskupijsko imanje na Gornjem Tkalcu nedaleko Vrbovca, gdje je 9.. svibnja 1785.umro i tamo u sakristiji kapele pokopan. Godine 1985.njegovi posmrtni ostaci preneseni su u kriptu križevačke katedrale.”
izvor: Nikola Kekič, “Žumberački krijes”, 2012. str. 103-105
prigorski.hr