Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u četvrtak je održan okrugli stol “Slobodna nedjelja za zaposlene civilizacijsko je pitanje”.
Na okruglom stolu sudjelovali su dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Marijana Petir, zastupnica u Hrvatskom saboru, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Ivica Katavić, predsjednik Nadzornog odbora KTC d.d., fra Bože Vuleta, osnivač Hrvatskog saveza za nedjelju, i online Marko Miličević, načelnik općine Ivankovo.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je rekao je kako u vremenu u kojem se kao nikad prije u povijesti otuđujemo jedni od drugih, zajednički dan odmora ili okupljanja potrebniji je nego ikada. Ministar je istaknuo kako pripadamo zapadnom civilizacijskom krugu koji je njegujući tisućljetnu tradiciju utemeljenu na kršćanskim vrijednostima oduvijek prakticirao neradnu nedjelju neovisno jesmo li vjernici ili nismo.
– Ta načela ugrađena u naše europske društvene vrijednosti čine i socijalni nauk crkve i postavke koje ne smijemo dati da se naruše, rekao je i dodao kako se zna što se dešava s građevinama koje nemaju dobre temelje – rekao je ministar.
Ministar je naveo i rezultate ankete koju je provelo Ministarstvo, prema kojima više od polovine ispitanika smatra rad nedjeljom disfunkcionalnom društvenom pojavom, a dvije trećine izabralo bi posao s neradnom nedjeljom i pod cijenu manje plaće.
U tijeku je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni zakona o trgovini prema kojemu bi se radno vrijeme trgovina bilo 6 – 21 sat, a nedjeljom i blagdanom ne bi radile, osim 16 nedjelja koje bi trgovci izabrali kao radne. Rasprava traje do 1. kolovoza, a izmijenjeni Zakon trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2022.
Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić izrazio je zadovoljstvo da je Hrvatsko katoličko sveučilište domaćin okruglog stola. Rektor je istaknuo da se Katolička Crkva već 20 godina bavi pitanjem slobodne, neradne nedjelje ta da je Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et Pax izdala više dokumenata koji se bave upravo tim pitanjima slobode nedjeljom i rada nedjeljom.
Argument da Crkva želi zabraniti rad nedjeljom jer želi privući ljude na misu nedjeljom više ne može koristiti, istaknuo je rektor Tanjić: „Iako je za Crkvu nedjelja je duhovno i teološki središnji dan i nedjeljna euharistija predstavlja središte i vrhunac kršćanskog osobnog i zajedničkog življenja, Crkva je itekako svjesna pluralnosti društva u kojem se nalazimo.“
Govoreći o pluralnosti društva, rektor je rekao da je nedjelja civilizacijski doseg. Potkrijepio je to činjenicom da je većina zemalja na Zapadu, koji je izrastao iz židovsko-kršćanskog kruga – ali često u potpuno sekularnom kontekstu, zadržala neradnu nedjelju kao dan koji je važan za društvo, zbog svijesti da mu je potreban određeni ritam da bi moglo funkcionirati – ritam rada i ritam odmora.
Prema mišljenju rektora Tanjića neradna nedjelja je na tragu posljednjih dviju enciklika pape Franje u kojima se naglašava briga za osobe koje su ugrožene i nalaze se na rubovima društva. Na kraju svog govora rektor Tanjić je nedjelju povezao i spitanjem ekologije. Ustvrdio je da je individualizam koji želi imati dostupno sve 24 sata dnevno 365 dana u godini doveo do iscrpljivanja resursa Zemlje. Zaključio je da Zakon o trgovini u kontekstu male Hrvatske, ali i čitave Europe, može doprinijeti rješavanju određenih društvenih, ekoloških i ostalih pitanja, uzimajući u obzir načelo postupnosti po kojem bi se nadalje uređivali ostali zakoni.
Zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir istaknula je da nitko osim žurnih službi ne bi trebao raditi nedjeljom. Ipak, trenutni prijedlog o izmjenama i dopuni Zakona smatra kompromisom u nalaženju trajnog rješenja jer se predlaže 16 radnih nedjelja u godini.
Petir je istaknula da podaci Porezne uprave ne potvrđuju tvrdnje nekih poduzetnika da je promet u trgovini najveći nedjeljom. Prema tim podacima promet u trgovinama na malo je najveći petkom, a u trgovačkim lancima subotom. Također se pokazalo da se promet trgovcima nije smanjio tijekom zatvaranja kada je rad nedjeljom bio zabranjen, nego se rasporedio na subote i ponedjeljke, dodala je.
„Iz svega toga jasno je da radno vrijeme trgovina nije čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju građana. Na to utječe koliko oni ustvari imaju kapitala i novaca i koliko mogu potrošiti“, ustvrdila je.
„Nedjelja je dan za obitelj – upravo su to kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje naveli građani RH“ koji su sudjelovali u istraživanju koje je Petir provela kao zastupnica u Europskom parlamentu 2019. godine. Istraživanje je pokazalo „da više od 80 % hrvatskih građana podražava uvođenje slobodne nedjelje u trgovinama“. Prema drugom istraživanju koje je provela 2018. pokazalo je „da više od 50 % radnika u Hrvatskoj radi prekovremeno, a najveći problem uočen je u sektoru trgovine“. U njemu radnici odrade 141 sat godišnje više od svoje satnice što znači da su zakinuti za jednu mjesečnu plaću godišnje pri čemu je država u gubitku zbog neplaćenih obveza poslodavaca.
„Takvo stanje je neodrživo“, naglasila je Petir. „Brojna znanstvena istraživanja koja nam je predočio Europski savez za slobodnu nedjelju … potvrdila su da rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika, uzrokuje emocionalnu iscrpljenost, konstantan stres i psihosomatske smetnje. Sve se to naravno negativno održava na međuljudske i obiteljske odnose. Stoga treba potaknuti poslodavce da poštuju ljudsko dostojanstvo svojih radnika“, zaključila je zastupnica Petir.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ustvrdio je da se u 18 godina, otkako traje rasprava o neradnoj nedjelji, ništa nije promijenilo, odnosno da je stanje po tom pitanju gore nego prije. Usporedio je praksu u Hrvatskoj s primjerima iz europskih država. Primjerice, u Švicarskoj koja ima dvostruko više stanovnika i triput viši prihod od turizma od Hrvatske, trgovine (pa čak i ljekarne, osim u sklopu bolnica), prestanu raditi u subotu u rano popodne i počnu raditi u ponedjeljak ujutro. Što se tiče satnice koja se predlaže u novom Zakonu, triput je veća nego u Austriji.
Također je podsjetio da je u Ugovoru između Republike Hrvatske i Svete Stolice nedjelja regulirana kao neradni dan, što se ne poštuje. Kazao je da trgovački lanci iskazuju svoju moć u Hrvatskoj jer često to u svojim matičnim zemljama ne mogu jer su ondje zakonima postavljeni na ispravno mjesto. Tako je u Hrvatskoj Ustavni sud poništio neke odredbe, među kojima onu o neradnoj nedjelji, prethodno donesenih zakona, radi navodnog ograničavanja poslovnih sloboda, dok je Ustavni sud u Njemačkoj odlučio da interesi kapitala ne smiju nadilaziti interese radnika te da stoga treba očuvati neradnu nedjelju.
U ime poduzeća KTC d.d. na okruglom stolu govorio je predsjednik Nadzornog odbora Ivica Katavić, istaknuvši kako je od 1. siječnja 2020. uvedena neradna nedjelja u sve KTC-ove trgovine. Istaknuo je da su analizom rezultata poslovanja tijekom 2020. utvrdili da ta odluka nije dovela do smanjenja prihoda. Dapače, povisili su se za 4 % u odnosu na 2019.
Kada se oduzme pad u travnju i prosincu zbog protuepidemijskih mjera ograničavanja radnog vremena, rast iznosi 10 %. Također je naglasio da KTC neće konzumirati pravo na 16 radnih nedjelja godišnje ukoliko ta odredba bude u Zakonu. Katavić je rekao se zalaže za obitelj jer se najvažnije odluke donose u obitelji i obitelj treba čuvati, a upravo je nedjelja dan za obitelj.
HKS
Fra Bože Vuleta, osnivač Hrvatskog saveza za slobodnu nedjelju, rekao je kako se ovom temom bavi već 18 godina i kada je započela inicijativ za neradnu nedjelju da su i lijeva i desna opcija politike govorile o pravima radnika, ali da nisu ozakonikel neradnu nedjelju. Osvrnuo se također i na medije koji se nisu više potrudili za prava radnika već su podržali poslodavce jer ovise o njihovom kapitalu. Ponovio je da je većina građana RH za neradnu nedjelju. Mišljenja je da mogućnost 16 radnih nedjelja godišnje nije potrebna, ali ako se bez tog kompromisa ne može, onda taj broj treba reducirati.
U Hrvatskoj već postoje primjeri dobre prakse i općina u kojoj se ne radi nedjeljom. Radi se o slavonskoj općini Ivankovo. Inicijator ideje o neradnoj nedjelji bio je načelnik općine Ivankovo gospodin Marko Miličević koji se raspravi pridružio putem platforme ZOOM. Gospodin Miličević je rekao da je ta općina 2. rujna 2018. uvela neradne nedjelje i blagdane. Ta odluka donesena je nakon provedene analize u 11 trgovačkih obrta, koja je pokazala da zaposlenici tim danima ne ostvaruju višu dobit. Odluka je donesena prvenstveno kao demografska mjera. Naime, u Općini Ivankovo živi oko 8 tisuća stanovnika, među kojima je gotovo 200 obitelji s djecom do 5 godina života u kojima su oba roditelja zaposlena. Stoga nisu imali zajedničkog slobodnog vremena koje bi provodili s djecom. Uz to su za takve obitelji uveli i besplatne vrtiće.
“Negativnih posljedica odluke nije bilo”, rekao je načelnik Miličević. Dodao je da se umjesto toga trgovcima prihod subotom izuzetno povisio. Zato to smatra primjerom dobre prakse i ne vidi razlog za daljnje rasprave o neradnoj nedjelji na razini države. Također smatra da bi neradno vrijeme trebalo biti od ranog subotnjeg poslijepodneva do ponedjeljka ujutro jer ne vidi razlog da ijedna nedjelja u godini bude radna. Najavio je da će to uskoro predložiti i Hrvatska zajednica općina.
Okrugli stoj moderirao je prorektor za organizaciju i poslovanje prof. dr. sc. Gordan Črpić.
HKS