Piše: dr. sc. Zdenko Balog

Ivan Tišov hrvatski je slikar prvih generacija moderne, okupljenih isprva u Društvu umjetnosti, a kasnije u raskolničkom Društvu hrvatskih umjetnika. Rođen je 8. veljače 1870., u Viškovcima kod Đakova, umro je u Zagrebu 20. rujna 1928., u 59. godini. Imao je sreće da je umjetnički sazrijevao upravo u vrijeme kada Strossmayer i Kršnjavi (isprva zajednički, a kasnije svaki za sebe), nastoje na razvoju hrvatskog slikarstva, te talentiranim mladim umjetnicima osiguravaju stipendije i narudžbe.

Tako je, nakon kraćeg školovanja u Osijeku i Zagrebu dobio višegodišnju stipendiju za Beč, te jednogodišnju za München. Naklonost Kršnjavoga osigurava mu dobre narudžbe, te će sudjelovati na izvedbi slikarskih ukrasa za Dvoranu Odsjeka za bogoštovlje i nastavu, a izvodi i dekorativne freske u novoizgrađenom Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Kršnjavi će o Tišovu zapisati: ‘Međutim je i Tišov stupio u krug Bukovčevih učenika, ali na svoju štetu na prekratko vrijeme, pa još k tome neposlušan, jer je bio opojen učeničkim uspjesima u Beču.’ Unatoč tome oštrom i strogom stavu, Kršnjavi će ga, kao i ostale moderniste podržavati i kada mu sasvim odreknu poslušnost, te će im davati narudžbe i otkupljivati slike u ime Društva umjetnosti.

Kršnjavi je Tišova doveo i biskupu Drohobeczkom kao jednog od slikara koji će dekorirati unutrašnjost križevačke katedrale, napose veliki ikonostas. Na tom se poslu Tišov pokazao odličnim, te biskup posebno hvali korektnu suradnju koju ima s njime. Za ikonostas križevačke katedrale izveo je Tišov čitav donji red ikona, a od velikih slava izveo je ikonu Rođenja Isusova, te konačno i ikonu Presvetog Trojstva na vrhu ikonostasa.

Velik uspjeh križevačkog ikonostasa priskrbio je Tišovu narudžbe i od Srpske pravoslavne crkve: izvodi dio ikonostasa u Bjelovaru, a također i čitav ikonostas za srpsku učeničku kapelicu u novoizgrađenoj gimnaziji na današnjem Roosveltovom trgu. Danas se, djelomično preuređen, ovaj ikonostas nalazi u hramu Svete Paraskeve (Petke) u Bolfanu kod Koprivnice. Izveo je još nekoliko ikonostasa, a pored toga, radio je portrete, dekorativne simboličke scene, sakralne teme Zapadne crkve, te mitološke teme.

Ilustracije uz ovaj tekst su pojedine ikone sa ikonostasa u Križevcima, Bjelovaru i Bolfanu. Priložio sam rekonstrukciju izvorne kompozicije bolfanskog ikonostasa.