27. ožujka 1921., prije točno 99 godina rođen je u Ključu kod Novog Marofa jedan od najvećih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, Ivan Rabuzin. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 2008. u 88. godini.
Rabuzinov položaj u hrvatskoj umjetnosti znatno je ograničen opće raširenom percepcijom Rabuzina kao predstavnika naive, odnosno neformalne grupe samoukih slikara uglavnom iz Hlebina i Podravine.
Pojavljuje se uglavnom suvremeno s naivom, te povremeno izlaže na zajedničkim izložbama s njima, jednako kao i većina “naivaca” nije posjedovao formalnu likovnu naobrazbu, nego je pohađao sate kod Koste Angelija Radovanija, kao što su predstavnici Hlebinske škole stjecali svoja znanja u radu sa Krstom Hegedušićem.
I tu prestaju sličnosti. Rabuzin ni na kakav način nije bio pod utjecajem prepoznatljivih (i brendiranih) manira, niti je prihvatio njihovu ikonografiju, nego gradi potpuno vlastiti likovni idiom, koji s njime počinje i završava.
Bez prethodnika i bez sljedbenika, stvara jedinstven “Rabuzinov svijet”. Rabuzinov je likovni govor lapidarno svodiv na nekoliko oblika među kojima dominiraju varijacije sfere, neumorno nizane velike i male sfere, sfere koje se nadograđuju na druge, sfere koje nizovima ostvaruju tonske skale, da bi u iznenadnoj likovnoj peripetiji zapadale u oštre kontraste.
Sfere grade sunce, nebo prepuno sferičnih oblačića, šume, cvijeće, brda… no likovna tema, poput jedinstvenog glazbenog lajtmotiva Ravelovog Bolera, likovna su tema koja prerasta sujet i apstrahira sve osim oblika.
Njegove su slike apstraktne, a ipak grade idilične sadržaje poput gotičkih “rajskih vrtića”, u kojima doduše ne prepoznajemo sličnosti sa novomarofskim krajolikom, no radi se o jedinstvenom osobnom doživljaju u sublimaciji idiličnog okruženja djetinjstva, koje umjetnik nikad nije niti napustio.
Njegov je jedinstven likovni izričaj uvelike prepoznat u svijetu, te se ne samo prestižne galerije i aukcije svjetskih kuća jagme za njegovim originalima, nego njegov predložak nalazi mjesto na svečanom zastoru Takarazuka theatre u Tokiju.
Osvajaju njegovi dizajni upotrebnih predmeta od skupocjenog porculana. Jedan je od trojice umjetnika (pored Rousseaua i Vasarelyja) koji dizajnira za prestižnu porculansku tvrtku Rosenthal.
Dizajnirao je prijelazni kup Hrvatskog nogometnog saveza “Rabuzinovo sunce”. Priredio je više od 200
samostalnih izložba, a u njegovom životu snimljeno je desetak dokumentarnih filmova.
U dva mandata bio zastupnik u Hrvatskom saboru. Zbog bolesti nakon 2002. više nije slikao.
Zdenko balog/prigorski.hr