Na 33. obljetnicu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno pravni poredak RH Europski dom Vukovar i Zaklada Friedrich Ebert predstavili su rezultate istraživanja “Studija o mladima Hrvatska 2024.”, koja je, među ostalim, pokazala da mladi malo znaju o tom događaju.
Prema riječima koordinatorice projekta Blanke Smoljan iz Zaklade Friedrich Ebert u istraživanje su bili uključeni mladi u dobi od 14 do 29 godina koji su iznijeli svoje stavove o društvu, s kojim se problemima suočavaju, kako gledaju prema obitelji, žele li imati djecu, vide li se u budućnosti u Hrvatskoj ili ne i slično.
“Nažalost, podaci i nisu baš optimistični te se većina mladih, obuhvaćenih istraživanjem, ne vidi u Hrvatskoj. Kao najveći problem oni ističu ekonomske razloge. Istraživanje predstavljamo na 33. obljetnici mirne reintegracije te smo zajedno s Europskim domom jedni od rijetkih koji obilježavamo taj dan. Mladi u Hrvatskoj, ali i općenito građani, malo znaju o mirnoj reintegraciji. Žao mi je što se mirna reintegracija više ne promovira jer je po njoj Vukovar jedinstven u svijetu”, rekla je Smoljan.
Rezultate je predstavio znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraživanja Nikola Baketa koji je rekao kako je istraživanje pokazalo da među mladima raste interes za politikom ali i da nisu skloni preuzimati političke funkcije u društvu.
“Mladi smatraju kako njihovi interesi u društvu nisu dovoljno zastupljeni te su iskazali nisku razinu povjerenja u političke institucije države poput Vlade RH, Sabora, političkih stranaka i drugih. Kada je pak riječ o mirnoj reintegraciji smatram kako je šteta što ona nema veću važnost jer kad govorimo o cjelovitosti i teritorijalnom integritetu onda je ovo jedan od najbitnijih datuma. Nadam se kako će mirna reintegracija u budućnosti imati veći značaj“, rekao je Baketa.
Izvršna direktorica Europskog doma Vukovar Dijana Antunović Lazić kazala je kako oni godinama unazad obilježavaju obljetnicu mirne reintegracije te da su kroz te događaje prošli političari, znanstvenici i drugi koji su bili direktni sudionici procesa.
“Mirna reintegracija nije samo politika nego su to i svi građani Vukovara i okolice. Stoga na ovaj način govorimo o tome što je dobro, što je mirna reintegracija polučila, što nije dobro i treba mijenjati… Mirna reintegracija je formalno završila 1998. godine ali ona i dalje traje. Kao društvo nismo gotovi i zato mi s mladima kontinuirano radimo na mirotvornim aktivnostima s ciljem da vukovarska zajednica završi kao jedna kvalitetna europska zajednica“, rekla je Antunović Lazić.