Članovi KUD-a Prigorec koji se godinama bave istraživanjem folklornih pjesama i plesova te predano rade na očuvanju i promicanju kulturne baštine orehovečkog kraja, ugostili su u petak, 12. studenoga, u prostorijama Društveno kulturnog centra u Svetom Petru Orehovcu, dr. sc. Lidiju Bajuk, etnologinju i antropologinju s Instituta za etnologiju i folkloristiku te jedno od vodećih lica hrvatske etno-glazbe.

Tema radionice bila je „Očuvanje kulturnog blaga-otrgnuto od zaborava II“. Dok su se na prethodnoj radionici u listopadu, također pod vodstvom dr. sc. Bajuk, istraživali običaji orehovečkog kraja, na jučerašnjoj je radionici fokus bio usmjeren na folklornu glazbu, pjesme i napjeve naših baka i djedova, koje su se prenosile usmenom predajom, s koljena na koljeno.

WhatsApp Image 2021-11-13 at 17.05.55

Dr. sc. Bajuk uputila je okupljene sudionike na autore koji su istraživali i zapisivali pjesme iz Potkalničkog prigorja, poput Frana Gundruma Oriovčanina, Ksenije Brodarić, Franje Ksavera Kuhača te mnogih drugih. Polaznici radionice analizirali su napjeve u kojima se sakrivaju vjerovanja naših slavenskih predaka te ih je profesorica usmjerila koji su to pretkršćanski motivi i teme po kojima se mogu prepoznavati najstarije pjesme. Na radionici su spomenute i pjesme iz Mikovca, koje je davne 1860. godine zapisao Stanko Miholić. Tih 38 pjesama i danas se čuva u arhivu Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

WhatsApp Image 2021-11-13 at 17.05.56 (1)

Radionica je sufinancirana sredstvima Europskog socijalnog fonda, unutar projekta „Kuća ideja – prostor zajedništva“ čiji je nositelj Kulturno umjetničko društvo Prigorec Sveti Petar Orehovec. Partneri na projektu su Općina Sveti Petar Orehovec, Likovna udruga Prigorje Art, Vatrogasna zajednica općine, Povijesno društvo Sveti Petar Orehovec, Udruga uzgajivača konja Hrvatski toplokrvnjak i Udruga vinogradara i vinara “Sveti Vinko”.

Ova radionica, kao i sve ostale radionice KUD-a Prigorec, koje će se održati u sklopu ciklusa radionica „Očuvanje kulturnog blaga“, u potpunosti su besplatne i otvorene za zainteresiranu javnost.