Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), umjesto da služi zaštiti osobnih podataka od zloupotrebe korporacija, pretvorila se u barijeru koja novinarima onemogućuje rad, zaključak je istraživanja novinarke Željke Godeč financiranog od Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).
Istraživanje pokazuje da se GDPR, iako osmišljen radi zaštite građana od zloupotrebe osobnih podataka, u Hrvatskoj često koristi kao izgovor za uskraćivanje informacija od javnog interesa te otežavanje rada novinara.
”Analiza brojnih slučajeva iz novinarske prakse pokazuje da se državne institucije, javne tvrtke i pojedini dužnosnici pozivaju na GDPR kako bi odbili dati informacije o trošenju javnog novca, radu javnih tijela ili postupanju osoba koje obavljaju javne funkcije. Mnogi novinari navode da su do traženih podataka dolazili tek nakon intervencije Povjerenika za informiranje ili sudskih odluka” ističe se u zaključku istraživanja.
Pritom se ističe da su istraživački novinari oni koji kritički propituju odluke vlasti i institucija, na većem udaru od onih koji se takvim temama ne bave. Nema sfere, od kulture i sporta, preko socijale i zdravstva do financija, smatra autorica, u kojoj institucije ne pribjegavaju GDPR-u kao univerzalnom opravdanju zašto misle da mogu novinarima “zalupiti vrata pred nosom” i ostaviti ih bez informacija.
Istraživanje uključuje iskustva novinara iz vodećih hrvatskih medija koji upozoravaju da se GDPR redovito koristi kao administrativna prepreka čak i kada traženi podaci ne predstavljaju osobne podatke u smislu Uredbe ili kada postoji nedvojben javni interes za njihovu objavu.
U nekim redakcijama, upozorili su novinari, GDPR ima negativnu refleksiju i na podršku uredništva novinarima da se bave istraživačkim temama. Njihov je dojam da urednici prelako odustaju od tema, da u vaganju javnog interesa i prava javnosti da zna istinu s jedne strane i straha od sudskih procesa, novinarske slobode izvlače kraći kraj.
”Poseban problem predstavlja činjenica da Hrvatska nije u cijelosti implementirala članak 85. GDPR-a kojim se državama članicama nalaže osiguravanje posebnih iznimki za obradu osobnih podataka u novinarske svrhe. Stručnjaci upozoravaju da upravo ta zakonska praznina stvara prostor za različita i često pogrešna tumačenja Uredbe”, navodi se u istraživanju.
Posebno se ističe i da javne osobe pa čak i članovi obitelji političara nerijetko pokušavaju tretirati Agenciju za zaštitu osobnih podataka kao “štit” od medija, no to im ne polazi za rukom.
Istraživanje Željke Godeč donosi i preporuke novinarima za suočavanje sa zloupotrebama GDPR-a, uključujući korištenje Zakona o medijima, Zakona o pravu na pristup informacijama te mehanizama žalbe Povjereniku za informiranje.
Stručnjaci naglašavaju da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, već ga je potrebno uravnotežiti s pravom javnosti na informiranje i slobodom izražavanja. Zaključak istraživanja jest da GDPR sam po sebi ne ugrožava novinarske slobode, ali da njegova pogrešna primjena i zloupotreba u praksi mogu ozbiljno otežati pristup informacijama od javnog interesa.