Izidor Iso Kršnjavi svakako je jedna od ključnih osoba hrvatske kulture i umjetnosti prelaza 19. – 20. stoljeća. Sudionik velikih političkih previranja u sumrak K&K Monarhije, u kojima se, doduše, nije uvijek jednako uspješno snalazio, ali neporecivo je da je inicijator razvoja hrvatske umjetnosti moderne, mecena i pokrovitelj školovanja talentiranih hrvatskih slikara na europskim akademijama.
Suvremena mu historiografija doduše zamjera bliskost s banom Kuhen-Héderváryjem, politička ga nesnalaženja vode od Strossmayera, s kojim se razišao 1884., preko Kuhena i mađarona do pravaša. Zanimljivo je spomenuti da je i nakon sukoba sa Strossmayerom, Kršnjavi nastavio o njemu govoriti s poštovanjem i uvažavanjem, te će i svoj pregled hrvatske umjetnosti, kojega piše 1905., završiti upravo podsjećanjem na Strossmayera i njegovu ulogu u razvoju umjentosti.
Prva mu je ambicija bila da bude slikar, no kad je shvatio da u tome nije dovoljno dobar, prebacio se na katedru povijesti umjetnosti i arheologije. Osnivač je i dugogodišnji spiritus movens Društva umjetnosti, posreduje u dolasku Hermana Bollea u Hrvatsku, te zajedno s njime osniva Obrtnu školu. U vladi Kuhen- Héderváryja ima položaj predstojnika odjela za bogoštovlje i nastavu, te za sjedište odjela uređuje raskošne oslikane urede u palači na Gornjem gradu u Zagrebu. Nije bilo značajne inicijative ili kulturne ustanove u Hrvatskoj njegovog vremena u kojoj nije imao važnu ulogu.
Križevci ga pamte kao jednog od inicijatora i pokrovitelja radova na obnovi grkokatoličke katedrale, te na izvedbi raskošnog ikonostasa. Iako nije došlo do suradnje s Bukovcem, koju je Kršnjavi priželjkivao za ovaj pothvat, uspio je skupiti plejadu slikara hrvatske moderne, Tišova, Ivekovića, Medovića, Čikoš-Sesiju, koji surađuju na katedrali.
Tu je naravno i projektantski genij Bolleov, koji objedinjuje rad ovih umjetnika, kao i nebrojenih vještih majstora umjetničkog obrta, kovanog željeza, arhitektonske plastike, dekorativnog slikarstva i tako dalje.
Iso Kršnjavi nesumnjivo je velikan hrvatske kulture, čovjek za kojeg slobodno možemo reći da bez njega mnoge stvari ne bi bile iste, da bi razvoj hrvatske umjetnosti tekao znatno polakše, te vjerojatno mnogih ustanova i spomenika ne bismo niti imali. Kršnjavi je umro na današnji dan prije 95 godina.
Zdenko Balog/prigorski.hr