Iza nas su prvi tjedni 2023. godine. Župan Međimurske županije Matija Posavec rekao nam je što se događalo u protekloj godini i kako vidi razdoblje do kraja mandata, ali dotakli smo se i nacionalnih tema.
Prošlo je nešto više od godine dana kako ste potvrdili mandat na čelu Međimurske županije. Po čemu ćete najviše pamtiti to razdoblje Vašeg novog mandata?
Bilo je to razdoblje u kojem smo s ponosom primali priznanja i ubirali plodove prethodnih, višegodišnjih realizacija velikih projekata koji su iz temelja mijenjali sliku naše kulture, turizma, zdravstva… U punom zamahu nam je bio najveći investicijski ciklus u naše zdravstvo koji upravo završavamo, ali na međimurski način – otvaranjem sljedećeg ulagačkog kruga. Nakon što smo u proteklom periodu u kvalitetniju zdravstvenu skrb uložili oko 195 milijuna kuna, nastavljamo osuvremenjavati koncept usluga naše bolnice uređenjem modernog prostora na kojem ćemo objediniti bolničke laboratorije (medicinsko-biokemijski, citološki te transfuzijski).
Paralelno, obnavljamo odjele te intenzivno radimo na formiranju budućeg centra za palijativnu skrb koji će – sukladno planovima – biti drugi po veličini u Hrvatskoj. Ulagali smo u turizam, stvarali nove proizvode na tom polju što je rezultiralo i vrijednim nagradama:
Međimurje je proglašeno najboljom destinacijom održivog, pametnog i inovativnog turizma, a projekt Med dvemi vodami osvojio je drugo mjesto u Hrvatskoj. Projekt revitalizacije utvrde Starog grada u Čakovcu u Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja, koji je bio naše najveće ulaganje u kulturnu baštinu Međimurja, prošle je godine nagradila struka- Hrvatsko muzejsko društvo i proglasila ga najboljim stalnim postavom u našoj zemlji!
Riznicu je u prvoj godini njezina postojanja vidjelo više od 20.000 posjetitelja te je postala nezaobilazna atrakcija na turističkoj karti hrvatskog sjeverozapada. Kad je o kulturi riječ, proteklih dana potpisali smo ugovore za obnovu preostalih dvaju krila palače Zrinskih u Starom gradu u Čakovcu, čime ćemo tijekom ljeta zaokružiti obnovu ovog nama iznimno važnog mjesta, čuvara naše slavne povijesti i baštine, a paralelno radimo i na pripremi projekta revitalizacije Feštetićevog kaštela u Pribislavcu.
Sumiranje postignuća u turizmu za proteklu godinu pokazalo nam koliko je dobar smjer u kojem idemo, jer uz porast broja gostiju i noćenja, bilježimo povećanje broja smještajnih kapaciteta za 77 posto. Da su nastojanja Međimurske županije da podrškom i mjerama potpora dopre do svakog područja djelovanja naših ljudi uspjela, dokazuju i rezultati naših gospodarstvenika, te niska stopa nezaposlenosti. Razdoblje je to u kojem je Međimurska županija ponovo bila prva na ljestvici uspješnosti privlačenja novca iz europskih fondova.
Što projekt Sjever znači za Međimursku županiju?
Konkretni projekti – uz izgradnju cestovnih obilaznica, brzih cesta, željeznice, i komunalne infrastrukture – su izgradnja nove zgrade Osnovne škole u Nedelišću, Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec te dogradnju Srednje škole Prelog kako bi se stvorili uvjeti za razvijanje centra izvrsnosti iz ugostiteljstva i turizma. Naravno na popisu su i projekti u kulturi i zdravstvu koje smo već započeli i koje sam ranije naveo. Tu je i daljnje jačanja Centra znanja Međimurske županije. Gradit će se i regionalni distributivni centar iznimno važan poljoprivrednicima, centar koji će im olakšati proizvodnju i distribuciju. Razvojni sporazum samo je jedan element iz kojeg namjeravamo ulagati u razvoj Međimurja dok ćemo izgradnju sportskih dvorana, uređenje osnovnih i srednjih škola prijaviti na natječaje europskih fondova i programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Aktivni ste i u Hrvatskoj zajednici županija. Što biste željeli poboljšati u radu Zajednice?
Sjever Hrvatske je gospodarska lokomotiva naše zemlje, te smo često predvodnici i inicijatori. U tom smislu smo župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i ja inicirali i ostvarili snažniju povezanost naših upravnih odjela za gradnju i prostorno uređenje, a sve u cilju efikasnijeg rada s građanima, bržeg i lakšeg ishođenja građevinskih dozvola itd. U Hrvatskoj zajednici županija naišli smo na podršku, a krajem prošle godine prihvaćena je i naša inicijativa za osnivanjem radne skupine za graditeljstvo.
Tješnja suradnja naravno moguća je i potrebna i u drugim područjima djelovanja na razini cijele Hrvatske i vjerujem da će se ona – prema potrebama – i razvijati. Odlična suradnja je i sa županom Krapinsko-zagorske županije Željkom Kolarom, koprivničko-križevačkim županom Darkom Korenom, Bjelovarsko-bilogorskim županom Markom Marušićem te zajedno promišljamo o daljnjem razvoju cijelog sjevera hrvatske.
Ulazak u Schengenski prostor i prelazak na euro… kako na to gledate s pozicije župana?
Uvjeren sam da će ulazak Hrvatske u Schengenski prostor za Međimursku županiju, županiju koja jedina kontinentalno graniči sa dvije zemlje članicama Schengenskog prostora donijeti pozitivne promjene našim građanima, a gospodarstvenicima bolje poslovne rezultate te je to prilika za daljnji razvoj našeg gospodarstva, turizma i promociju cijele regije. Otvaranje granica imat će pozitivan učinak za brojne naše sugrađane, turiste, poduzetnike, vlasnike vinograda, oranica i nekretnina, a prije svega za građane koji će koristiti sve pozitivne prednosti života bez granica i slobodnog protoka ljudi, s obzirom kako je na našem području bilo najviše graničnih prijelaza čije su rampe simbolično
podignute 1. siječnja. Međimurska županija ima i strateški položaj koji sada dodatno dobiva na značaju zbog još bolje prometne povezanosti sa susjednim zemljama – članicama EU-a.
Ukidanje granične kontrole smanjiti će gužve i zadržavanja na granicama što će sigurno imati pozitivan učinak i na turizam, kao i veći dolazak turista u Međimurje, posebno onih iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke i Poljske. S obzirom na blizinu i činjenice da više neće biti čekanja na granicama, očekujemo veći dolazak turista na kratke i vikend odmore.
Međimurje je gospodarski proizvodno orijentirana županija pa će ulazak u Schengenski prostor donijeti koristi i poduzetnicima, te sadašnja pozicija međimurskog gospodarstva koje gotovo dvostruko više izvozi nego uvozi će donijeti potencijal za još većom razlikom u korist izvoza i potvrditi snagu i vrijednost naših ljudi na zahtjevnom europskom tržištu. Općinama i gradovima to je prilika i za jačanje prekogranične suradnje i kvalitetniji suživot u pograničnom prostoru.
Koje veće projekte planirate realizirati do kraja mandata?
Vrlo nam je kratak rok za okončanje obnove Staroga grada Zrinskih, investicije koja doseže 2.732.837 eura. Tijekom ljeta posao treba biti završen i naš Muzej Međimurja dobit će novi sadržaj i još veću vrijednost. Želja nam je nastaviti sa investicijskim ciklusom u međimurskom zdravstvu, pokrenuti nove projekte u turizmu, i postići ciljeve u obrazovanju, područja u koje također mnogo ulažemo i do kojeg držimo.
Želimo sve naše škole – koje to još nemaju – dovesti do uvjeta za jednosmjensku nastavu, dodatno osnažiti centre izvrsnosti i podići školske sportske dvorane u sredinama koje ih još nemaju.
Kako ocjenjujete rad Vlade i razmišljate li o izlasku na parlamentarne izbore?
Politička filozofija nas u Međimurju je takva da se svaka vrsta predizborne kompanije dešava svaki dan, od prvog dana mandata. Razvoj Međimurja i realizacija naših brojnih projekata su strateški i dugoročno planirani, pametno osmišljeni, odgovorno i racionalno provedeni i ne ovise o bilo kakvim izborima. Od svakih parlamentarnih izbora o čijem rezultatu ovisi sastav Vlade očekujemo ravnomjeran, razvojan i korektan odnos prema Međimurju kao regiji, uvažavajući sve naše rezultate.
Držim da Vlada Republike Hrvatske može i treba više pažnje posvetiti strateškim projektima sjevera Hrvatske osobito onima na kojima regionalna samouprava nema utjecaj i više uvažavati prijedloge koji dolaze s terena, jer mi koji smo neposredno izabrani dužnosnici najbolje poznajemo potrebe i specifičnosti lokalnog stanovništva. Kvalitetnijom sinergijom i prihvaćanjem prijedloga sigurno bismo se brže razvijali.