Križevci su grad bogate povijesti i tradicije koji ove godine slavi okrugli 770. rođendan. Grad se stoljećima mijenjao, zadržavajući istovremeno svoj prepoznatljivi identitet, a tako je i danas kada se Križevci hrabro i odlučno okreću novim izazovima poput energetske neovisnosti, ali i novom identitetu koji čuva naslijeđe, ali i stvara novo. Što su Križevci danas, a što će postati sutra, otkrio je za glaspodravine.hr gradonačelnik Mario Rajn.

Tradicionalno u povodu proslave Dana grada pitamo koji su to bili značajniji projekti koji su se realizirali od prošlog rođendana Križevaca?

Izgradnja nove sportske dvorane kod Osnovne škole Ljudevita Modeca i dogradnja Dječjeg vrtića Križevci bila su dva iznimno važna projekta. Tu je i najveći europski projekt do sada, projekt aglomeracije, kroz koji su u proteklom razdoblju konačno krenuli radovi na izgradnji vodnokomunalne infrastrukture. Ulagalo se u sport pa su dovršeni radovi na atletskoj stazi, krenuli su radovi na uređenju tribina na Gradskom stadionu te su dovršeni radovi na Skate parku.

Osim prethodno navedenog, dugo očekivano kino je napokon zaživjelo u Križevcima čime smo ispunili želju mladih u gradu te tako zapravo potvrdili naš status ´Grad za mlade´. Tu su naravno i radovi na cestovnoj infrastrukturi, uređenju grada i nekim drugim EU projektima. Sve to doprinijelo je da ponesemo titulu sredine koja je ostvarila najveći napredak u kvaliteti života.

Ove godine Križevci obilježavaju 770 godina postojanja, a nedavno je predstavljen i novi vizualni identitet grada te novi slogan. Koji je to novi identitet Križevaca? Tko i što ga čini?

Križevci se ističu kao grad bogate povijesti, kulture i znamenitih građana, no provedeno istraživanje na velikom uzorku u Varaždinu, Bjelovaru i Zagrebu pokazalo je da ispitanici na upit koja im je asocijacija na Križevce odgovaraju s ´ne znam´. S obzirom da ove godine obilježavamo okrugli rođendan, iskorišten je trenutak za stvaranje pozitivnog doživljaja Križevaca i njegovog prepoznatljivog identiteta kojim će se diferencirati od ostalih gradova, ali i komunicirati da Križevci idu u smjeru zelenog i održivog

. U trenutku kada svi gube građane, važno je izboriti se za svakog novog stanovnika, no to se ne može postići bez jasne vidljivosti i prepoznatljivosti grada i komuniciranja onog najboljeg što Križevci rade. Riječ je o dugotrajnom procesu čiji će se rezultati vidjeti kroz nekoliko godina. Napominjem kako nikada nećemo odustati od sv. Marka Križevčanina ili ´Križevačkih štatuta´ kao najvažnijih simbola grada, ali da bismo druge upoznali s našom poviješću, moramo ih privući da dođu u Križevce.

Moderne komunikacije i kampanje imaju za cilj doprijeti do ljudi, moramo im Križevce učiniti zanimljivima da uopće dođu k nama. Tek tada ih možemo upoznati s našom bogatom poviješću. Želim otkloniti strahove kako će Križevci izgubiti svoj grb ili bilo što iz svoje povijesti. Neće! Ovaj vizualni identitet naslanja se na našu povijesnu baštinu, ali je namijenjen ljudima izvan Križevaca kako bismo ih motivirali da dođu k nama i upoznaju Križevce.

Grad je nedavno dobio i novu turističku atrakciju jer je za javnost otvoren obnovljen toranj Hrvatskog doma. ima li još neiskorištenih turističkih potencijala u Križevcima i okolici?

Da, uvidjeli smo da u tornju Hrvatskog doma leži neiskorišten turistički potencijal te smo ga u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Križevci i Ministarstvom kulture i medija uspješno obnovili i otvorili za javnost. S tornja se pruža pogleda na sve strane grada Križevaca, a da je potez bio uspješan svjedoči nam činjenica da je od otvorenja, toranj posjetio velik broj posjetitelja.

Jedan ste od rijetkih gradova koji imaju jasnu i transparentan plan razvoja do 2030. godine koji najprije uključuje postizanje energetske neovisnosti i održivo gospodarenje prirodnim resursima. Što to točno znači i na koji će se način provesti?

Križevci imaju jasan cilj, postati energetski neovisan grad do 2030. godine pa su u tom smjeru poduzeti brojni koraci. Nakon projekta ´Križevački sunčani krovovi´ kojim su na zgradu Razvojnog centra i tehnološkog parka i Gradske knjižnice ´Franjo Marković´ postavljene solarne elektrane uz ulaganje građana, 2020. godine krenuli smo sa sufinanciranjem projektne dokumentacije i same izgradnje solarnih elektrana našim građanima na njihovim obiteljskim kućama.

Dakle, u cijelom tom procesu naši građani mogu ostvariti financijsku podršku grada čime ih jasno podržavamo u smjeru okretanja obnovljivim izvorima energije. Prve godine imali smo tri korisnika programa za izgradnju solarnih elektrana, prošle godine 13, a ove godine očekujemo znatno veći broj prijava zbog čega smo u Proračunu za ovu godinu podigli iznos sredstava namijenjen za tu svrhu na pola milijuna kuna. Pokrenuli smo i Energetsko-klimatski ured u centru grada kako bi građani mogli što brže i jednostavnije dobiti sve potrebne informacije o prednostima i načinu prelaska na obnovljive izvore energije. U neposrednoj blizini centra grada nalazi se geotermalna bušotina koja se može koristiti za grijanje okolnih javnih zgrada. Upravo smo početkom ove godine dobili odluku da su nam prošla dva projekta ukupne vrijednosti 8 milijuna kuna, a kojima će se napraviti dodatna istraživanja ove bušotine.

Može li se ovim tempom, ali i pod utjecajem stalnih novih i neočekivanih kriza, ostvariti ta i ostale točke plana razvoja?

Naravno da ponekad krize mogu pomrsiti planove, no COVID-19, potres pa i ova ratna kriza nisu nas omeli u ostvarenju naših ciljeva. Čvrsto vjerujem da možemo postati najperspektivniji grad u Hrvatskoj kad su u pitanju obnovljivi izvori energije.

Kad smo već kod kriza, u Križevcima se u organizaciji Križevačke eparhije, a povodom pravoslavnog Uskrsa održalo okupljanje osoba iseljenih iz Ukrajine. Na koje su sve načine Križevci, Križevčanke i Križevčani uključeni u ovu najnoviju krizu s kojom se suočavamo?

Križevci su sjedište hrvatske grkokatoličke eparhije pod čijom su duhovnom jurisdikcijom i vjernici ukrajinske narodnosti u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Odmah od prvih dana naša Križevačka eparhija na čelu s biskupom mons. Milanom Stipićom krenula je sa zbrinjavanjem obitelji iz Ukrajine koje su izbjegle zbog rata. Tu je važnu ulogu odigralo i Gradsko društvo Crvenog križa Križevci koje je sudjelovalo u zbrinjavanju.

Tu su bili i brojni sugrađani koji su pomagali obiteljima sa smještajem, prijevozom, s donacijama hrane, higijenskih potrepština i odjeće ili pak pružili financijsku podršku. Pomoć se skupljala u vrtićima i školama što pokazuje i da su naši najmlađi zajedno sa svojim roditeljima i odgojiteljima pružili podršku ukrajinskom narodu. Grad Križevci također je pružio financijsku podršku, ali i podršku u osiguravanju smještaja. Križevčanke i Križevčani još su jednom pokazali veliko srce i slogu kad treba pružiti pomoć.

Križevci su u posljednje vrijeme prepuni radova. Kako napreduje Aglomeracija i kada se očekuje pripojenje Vodnih usluga Križevci Koprivničkim vodama?

Radovi u sklopu projekta aglomeracije provode se na više lokacija u gradu. Nakon početnog kašnjenja radova zbog problema s dobavljanjem materijala, sada radovi dobro napreduju pa je tako napravljeno 18 kilometara kanalizacije i vode te 400 priprema za priključak vode i odvodnje. Što se tiče pripajanja Vodnih usluga Križevci Koprivničkim vodama, Grad Križevci bio je jedan od gradova koji je podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama i Uredbe o uslužnim područjima Ustavnom sudu. Ustavni sud trenutno je zaustavio pripajanje te se čeka njihova odluka. Nadamo se da će prihvatiti argumente svih gradova, pa tako i Križevaca i da će Vodne usluge d.o.o. Križevci ostati samostalni isporučitelj vode jer to svojim poslovanjem i kvalitetom upravljanja zaslužuju.

Veliki projekt je i onaj rekonstrukcije postojećeg i gradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – Mađarska državna granica. Kako to napreduje?

Obrisi budućeg kolosijeka željezničke pruge već se ozbiljno vide. Mislim da ovo mogu potvrditi svi koji putuju na relaciji Križevci – Koprivnica jer se svaki dan vidi napredak radova. Naravno, gdje god su radovi znači i da su kamioni na cestama što pak uzrokuje poteškoće u svakodnevnom prometovanju građanima pa ih ovim putem molim za strpljenje. Mi smo zadovoljni s napretkom radova te bi zaista voljeli da se istom brzinom završi onaj dio pruge od Dugog Sela do Križevaca koji nažalost debelo kasni.

U blizinu grada doselilo je i četiristotinjak turskih radnika koji su formirali svojevrsni grad u gradu. Kako su se snašli i uklopili u križevački svakodnevni život?

Od početnog straha određenih građana da će grad preplaviti turski građani, pokazalo se da su oni došli ovdje samo raditi i da ih u samom gradu možete rijetko vidjeti, a kad ih se i vidi, nisu u velikim grupama. Oni su tu, idu našim frizerima, koriste usluge naših poduzetnika, dolaze u dućane, imaju termin za nogomet na umjetnoj travi, posjećuju naše manifestacije te su se savršeno uklopili.