Uoči nedjeljnih izbora razgovarali smo s kandidatom za zamjenika gradonačelnika Denisom Maksićem (HDS). Podsjetimo, kandidat za gradonačelnika i nositelj liste HDS-a za Gradsko vijeće Grada Križevaca je Ivica Švagelj.

Koliko dugo ste u političkom životu Križevaca i zašto ste se odlučili kandidirati za zamjenika gradonačelnika?

Ovo je pitanje koje se može podijeliti u nekoliko etapa mog života. Pomagao sam kod referenduma za samostalnost Republike Hrvatske iako sam bio mlađi od 18 godina, nisam propuštao niti jedan izlazak na izbore bilo koje vrste (mjesne, lokalne, državne i EU). 1994. godine postajem član Hrvatske seljačke stranke, pa sve do 2017. godine kada sam suspendiran zajedno sa cijelom gradskom organizacijom. Nakon toga postajem član Hrvatske demokršćanske stranke i sada sam zamjenik predsjednika HDS-a Koprivničko-križevačke županije.

Aktivno sam sudjelovao dva mandata u Gradskom vijeću ispred HSS-a, te nakon toga jedan mandat kao vijećnik od strane HDS-a. Za vrijeme kada sam bio gradski vijećnik bio sam uključen u rad brojnih odbore u županijskoj i gradskoj upravi. Cijelo vrijeme svog političkog života zalagao sam se za naše sugrađane predlaganjem rješenja koja su bila najbolja u tom trenutku.

Kao dogradonačelnik za koje poslove ćete biti zaduženi?

Završio sam Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet. Svoj dosadašnji rad (poslovni ili u slobodno vrijeme) bilo u realnom i javnom sektoru, a posvetio sam ga razvoju poljoprivredne proizvodnje. Smatram kako kvalitetnom pripremom poljoprivrednih proizvođača za prijavu projekata na mjere Ruralnog razvoja i EU fondova možemo i moramo stvoriti uvjete za budući napredak gospodarstva. Razočaran sam što je projekt Agro inkubatora završio negdje u ladici iako je bio pripremljen za prijavu.

Danas bi bili u puno boljoj situaciji i mogli bi započeti realizaciju izgradnje prerađivačkih, skladišnih i rashladnih kapaciteta, te se u budućem periodu okrenuti višegodišnjim nasadima i ekološkoj proizvodnji. Ekološka proizvodnja i višegodišnji nasadi mogu omogućiti bolje iskorištavanje naših gospodarstava koji imaju male poljoprivredne površine, a na taj način ih mogu pretvoriti u proizvodne površine i ostvariti dobit.

Razvijene države članice Europska unija postale su svjesne opasnosti koja prijeti od zagađenja poljoprivrednih površina, te se sve više oslanjaju na ekološki prihvatljivu proizvodnju, tako da nam je to jedna velika prilika i mogućnost za naša gospodarstva.

Osim dijela koji radim već 20 godina, smatra kako Dobrovoljna vatrogasna društva u suradnji s mjesnim odborima moraju biti inicijatori obnove i održavanja naših prigradskih naselja, a ako se uspostavi kvalitetan dijalog i normalno raspored pomoći bilo u novcu ili radovima mogu se napraviti veliki pomaci u kvaliteti života.

maksic2

Križevci su na 40 minuta od Zagreba, zahvaljujući izgradnji brze ceste, jedna od velikih uloga je i razvoj turizma čime bi se mogli na kućnom pragu plasirati proizvodi naših vrijednim poljoprivrednika (sir, med, vino, suhomesnati proizvodi i slično).

Projekt revitalizacije sorte i proizvodnje vina od sorte vinove loze kleščec nije dovoljno iskorišten u našem predivnom prigorskom kraju. Moram, nažalost, spomenuti kako je bolje prihvaćen u Podravini. Zašto sam spomenuo kleščec? On može biti jedan od proizvoda bitnih za razvoj poljoprivrede, gospodarstva i turizma. Svatko tko dođe u naš predivni kraj traži za kušati nešto domaće i autohtono.

Što biste mijenjali u Križevcima?

Kada bih mogao mijenjao, mijenjao bih pristup prema razvoju i potencijalima našeg Prigorja. Imamo sjajne potencijale koje se trenutno slabo ili nikako ne koristi. Ne trebamo ići daleko pogledajmo naše susjede Međimurce i Varaždince. Zajedništvom i radom za dobrobit svih stanovnika oni su izgradili mjesto ugodno za život djece, odraslih i umirovljenika. Spreman sam saslušati i razmijeniti mišljenja i ideje, jer na taj način se može puno lijepih stvari napraviti i ostvariti.

denis maksic

Koje su glavne smjernice Vašeg programa?

Naš program je baziran na četiri cjeline – za djecu, mlade, roditelje i radno sposobne i umirovljenike. Jer ako u gradu i okolnim naseljima nema dječjeg osmjeha, roditelja koji rade kako bi im osigurali normalan život, te baka i djedova kako im se raduju. Onda ta mjesta postaju prazna i beživotna.
Naš program se temelji na pomoći živim osobama, ali bez sakrivenih namjera.

Kako vidite suradnju Grada, Županije i Vlade RH?

Razočaran sam odnosnom grada prema Županiji i Vladi RH, kao i drugim institucijama (agencijama, ministarstvima, komorama i slično). Živimo u vremenu kada pametnim programima ili projektima možemo ostvariti i napraviti u gradu i okolnim naseljima. Jedna osoba ne čini selo ili grad njega čine ljudi koji žive na tom prostoru, a oni su zaboravljeni. Potrebno je uložiti veliki napor, pripremiti kvalitetne projekte, uspostaviti poslovno-prijateljski kontakt sa svim ustanovama bilo na regionalnoj ili državnoj ili međunarodnoj razini, a sve za dobrobit naših sugrađana.