Izdavačka kuća Disput predstavila je u srijedu na Interliberu deset novih izdanja svoje biblioteke “Na tragu klasika” objavljenih u ovoj godini, kojima taj nakladnik nastavlja, kako je rekla u srijedu na Interliberu urednica Irena Lukšić, širiti prostor književnosti posvećen djelima koja u sebi objedinjuju kvalitetu, intrigantnost i čitalački užitak.

Biblioteka, zajednički projekt Hrvatskog filološkog društva i Disputa, pokrenuta je 2004. a u njoj je dosad objavljeno ukupno 110 naslova, koji su joj donijeli tri zastopne nagrade Kiklop za biblioteku godine, te brojne nagrade i priznanja za dizajn i prijevode.

Najnovijih deset naslova objavljenih u toj biblioteci u 2015. predstavila je na sajmu knjiga Interliberu u srijedu urednica biblioteke Lukšić, koja ne napomenula kako je taj projekt, koji je prošle godine obilježio desetu obljetnicu, čim je pokrenut “upao u oči ljudima koji čitaju i cijene knjigu”.

“Mi objavljujemo djela koja svojom kvalitetom, intrigantnošću i zanimljivošću mogu biti dobro štivo za čitalačko uživanje”, kazala je Lukšić.

Cilj je biblioteke ispuniti praznine u prijevodima klasičnih imena svjetske književnosti ali također predstaviti i suvremene autore, često dobitnike prestižnih književnih priznanja i nagrada kao što su Nobel, Goncourt ili Man Booker.

Tu prazninu, kao prvi objavljeni naslov u 2015., nastoji popuniti roman “Esther Waters” (1894.), najvažnije i najpoznatije djelo klasika irske književnosti Georgea Moorea, čija se radnja odvija u drugoj polovici 19. stoljeća. Riječ je o prvome prijevodu na hrvatski jednoga od najvažnijih irskih književnika s prijelaza 19. u 20. stoljeće, a potpisuje ga Damjan Lalović.

Drugi je u ovoj godini objavljen roman “Noćni putevi” ruskog emigrantskog pisca Gajte Gazdanova, koji je dvadeset godina u Parizu radio kao noćni taksist. Njegov roman, treći dosad objavljen u biblioteci “Na tragu klasika”, prevela je Irena Lukšić, a knjiga “sažima cjelokupno njegovo iskustvo taksiranja po Parizu”.

Tri priče talijanskog književnika Camilla Boita sadržane u knjizi naslovljenoj “Čulnost” i objavljenoj u prijevodu Ane Vukadin, “neobična su, vrlo suptilna i intrigantna proza kroz koju se kao lajtmotiv provlači tema ljepote u svim njenim oblicima, posebice žene, ali i glazbe i umjetnosti”.

Roman “Zapalite kuću” norveškog novinara i pisca Frodea Gryttena donosi priču o britanskoj punk-grupi The Clash, jednoj od najvažnijih glazbenih pojava 70-ih i 80-ih godina, ispričanu iz vizure slavne četvorke. “Knjiga koja govori o pojavi i kraju punka, pisana je kao pjesma u prozi, biografija jednoga vremena i zanimljiv, pustolovno intoniran roman o dečkima iz grupe The Clash”, kazala je Lukšić.

“Luksemburški park” jednog od najuspješnijih suvremenih čeških prozaika Michala Ajvaza, “donosi duhovit pogled na ulogu tehnologije i znanosti”.

Novela o besmrtnoj ljubavi i smrtnom životu “Bijela noć ljubavi”, jednog od najuglednijih poljskih književnika dvadesetog stoljeća Gustawa Herlinga-Grudzinskog, koju je preveo Mladen Martić, podnaslovljena je kao “kazališna priča” koja se događa na slikovitoj pozadini zimske Venecije, “najnevjerojatnijega grada”, čije polagano raspadanje korespondira s junakovom zimom života.

Prevoditelj Martić istaknuo je kako je riječ piscu koji je “doista klasik” a čija proza i pisanje na neki način pokriva tri stoljeća: “Na jedan način, on je realistički pisac 19. stoljeća, a na mnoge pisac našeg 21. stoljeća”, kazao je.

Roman “Bal grofa d’Orgela”, drugi roman francuskog romanopisca i pjesnika Raymonda Radigueta, autora poznatog “Vraga u tijelu” koji je svoj spisateljski i životni opus završio sa samo 20 godina, s predgovorom Jeana Cocteaua i u prijevodu Marije Paprašarovski, najavljen je kao “suptilna proza u kojoj je ljubav prikazana kao žudnja prema modelu nekoga drugog”.

U ediciji je također i klasično ostvarenje mađarske književnosti prve polovice 20. stojeća, “Anna Edes” klasika mađarske književnosti Dezsa Kosztolanyia, o mladoj i čestitoj seljanki koja dolazi raditi kao služavka kod patološki samoživog para iz više klase, u prijevodu Kristine Peternai Andrić.

Dva su najnovija naslova “Tko je Marta?” ukrajinske spisateljice koja piše na njemačkom jeziku Marjane Gaponenko, koji “slavi život, radost slučajnog susreta” a čiji prijevod potpisuje Romana Perečinec, te “ljubić koji nije ljubić”, roman “Podneblja” francuskog autora Andrea Mauroisa, koji je prevela Marija Paparašarovski.

(Hina)

fah