Institut Ruđer Bošković (IRB) predstavio je u petak u Zagrebu rezultate istraživanja biomolekula iz Jadranskog mora koje su pokazale potencijal za primjenu u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, a koje su sudionici ocijenili izvanrednim.
Rezultati su predstavljeni na završnoj konferenciji projekta Bioprospecting Jadranskog mora (BiProCro) koja je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu okupila partnere i suradnike iz znanosti i gospodarstva.
Bioprospecting znanstveno je istraživanje bioloških materijala iz biljaka, mikroorganizama ili životinja, s ciljem pronalaska biomolekula koje imaju potencijal postati korisne u različitim industrijama.
Dobili smo nove antioksidativne spojeve za primjenu u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, koji ne samo da imaju potencijal poboljšati kvalitetu proizvoda, već izravno utjecati na zdravlje ljudi. Također, dobili smo spojeve s antitumorskim i protuupalnim svojstvima koji imaju obećavajući potencijal u kreiranju novih lijekova i terapija, a razvili su i inovativne sustave za kultivaciju biomase mikroalgi, rekla je voditeljica projekta BioProCro Rozelindra Čož Rakovac.
Rezultati su zaista izvanredni i vrlo smo zadovoljni da je naš rad rezultirao transferom znanja u gospodarstvo i suradnjom s tvrtkama te sa šest podnesenih patentnih prijava. Povrh toga, ostvarili smo 15 prijavljenih te sedam provedenih međunarodnih projekata, dodala je Rozelindra Čož Rakovac.
Također, stručnjaci na projektu razvili su protokole i inovativna tehnološka rješenja za kemijsku karakterizaciju biološki aktivnih spojeva te web aplikaciju za brzu identifikaciju malih molekula i proteina koji su važni za biotehnološka i medicinska istraživanja.
Dodana vrijednost projekta je i edukacija mladih istraživača u području ‘plave biotehnologije’ koja se ogleda u 14 doktorskih disertacija i 14 poslijedoktorskih usavršavanja, te razvoj međunarodne suradnje s 14 renomiranih znanstvenih institucija, rečeno je na predstavljanju.
Ravnatelj IRB-a David M. Smith naglasio je važnost interdisciplinarne suradnje te njezine integracije u multidisciplinarne centre izvrsnosti za ostvarivanje jače financijske podrške istraživanjima. Podsjetio je da IRB vodi dva, a partner je na još pet centara izvrsnosti. Naglasio je njihov doprinos u uspostavljanju kapitalnog strukturnog projekta O-ZIP, u sklopu koje će IRB unaprijediti svoju cjelokupnu infrastrukturu.
“Rezultati ne samo da oslikavaju napredak u našem znanstvenom radu, već potvrđuje prednost IRB-a u ostvarivanju svoje misije prijenosa temeljnih istraživanja u gospodarstvo na korist društvu”, rekao je Smith.
Sudionici BioProCro projekta odredili su specifične morske organizme poput žarnjaka, plaštenjaka, beskralješnjaka i morskih bakterija, analizirali ih te identificirali nove molekule. Potom su te molekule učinili prikladnim za utvrđivanje njihova potencijal za primjenu u farmaceutskoj, prehrambenoj, kozmetičkoj i drugim industrijama.
Projekt BioProCro vrijedan je oko pet milijuna eura, a prvi put je okupio sve hrvatske istraživačke skupine koje istražuju bioaktivne spojeve izolirane iz morskih organizama u hrvatskom dijelu Jadrana. Osim IRB-a to su istraživači Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, Sveučilišta u Rijeci, Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu i Prehrambeno- tehnološkog fakulteta u Osijeku. Bespovratna sredstava dodijeljena su iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova te Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Iako Hrvatska još uvijek zaostaje u pogledu razvoja ”plave biotehnologije” za vodećim ekonomijama kao što su Francuska, Norveška, Njemačka, kroz ovakve projekte koji spajaju znanost, gospodarstvo, Hrvatska korak po korak gradi svoj, još uvijek nedovoljno iskorišten, potencijal u području “plave biotehnologije” te doprinosi očuvanje Jadrana za buduće generacije, rečeno je.