Trećeg prosinca spomendan je svetog Franje Ksaverskog, kojega se često naziva ‘Indijanskim apostolom’. Ovaj isusovački misionar rođen je početkom 16. stoljeća u mjestu Xabier (od toga Xabierski – Ksaverski), u Španjolskoj.

To je epoha velikih geografskih otkrića, kada se mijenja slika klasičnog svijeta, i kada se tzv. ‘Stari svijet’, grupiran uglavnom oko Mediterana, iznenada gura na rub mnogo većeg svijeta. Otkrivaju se dalekoistočne zemlje, koje su, doduše i raije poznate, još uvijek uglavnom živjele u svijetu legendi, a sve je jasnija predodžba o ‘Novom svijetu’ (Sjeverna i Južna Amerika) kao velikim, ranije potpuno nepoznatim, kontinentima.

ksaverski

U tom okruženju isusovac Franjo kreće širiti vjeru među nove narode i svjetove. Orijentiran je na Daleki istok, nepoznate i neistražene zemlje Azije. Njegov ga misionarski put vodi u veliku zemlju Indiju, u kojoj utemeljuje prve kršćanske zajednice. Dolazi i do Oceanije, djeluje na Molučkim otocima, Celebesu, a kratko vrijeme i u Japanu. Veoma brzo je naučio japanski, kako bi se približio ljudima kojima se obraćao. Nakon što učvršćuje svoju zajednicu u Indiji, odlučuje se za pokušaj prodora u Kinu, najzatvoreniju zemlju svijeta. Čekajući dozvolu ulaska u Kinu, razbolio se i umro 3. prosinca 1552., u dobi od 46 godina.

ksaverski1

Naziv ‘Indijanski apostol’ u hrvatskom jeziku djeluje zbunjujući, jer sugerira američke Indijance, no zapravo se odnosi na Indiju. Kult svetog Franje Ksaverskog raširen je i po hrvatskim zemljama, posebno posredstvom reda isusovaca, kojima je i pripadao. Na glavnom je oltaru isusovačke crkve (danas katedrale) Marijina uznesenja u Varaždinu, a nalazimo ga i na oltaru Svete Krunice u Belcu.

ksaverski2

Među mnogim drugim primjerima izdvojio sam najljepši oltar ovog sveca, onaj u kapeli Svetog Franje ksaverskog u Dropkovcu (župa Gornja Rijeka). Čitav oltar atektonička je grupa apoteoze Sveca kojega okružuje sjajni nimbus zlatnih sunčevih zraka i srebrnih oblaka. Među oblacima nalaze se anđeli koji nose atribute svetosti, te mnoštvo manjih anđelčića. Posebno su zanimljivi domorodački anđelčići, tamnoputi i orijentalnih rasnih crta u domorodačkim haljinicama.
ksaverski3

Zdenko Balog/prigorski.hr