Svako treće dijete prekomjerne je tjelesne mase, a istodobno je svaka treća reklama na putu do škole posvećena bezalkoholnim pićima ili slatkišima, upozorili su u petak iz HZJZ-a predstavljajući prvo nacionalno istraživanje o oglašavanju hrane i pića u blizini osnovnih škola.

Istraživanje oglašavanja i marketinškog komuniciranja hrane i pića u blizini osnovnih škola u Hrvatskoj, provedeno kao presječno terensko istraživanje u skladu s metodologijom europske zajedničke akcije Best ReMap i u suradnji s UNICEF-om, pokazalo je da su oglasi za hranu i bezalkoholna pića najzastupljenija vrsta oglašavanja u blizini škola te čine 38,3 posto svih zabilježenih oglasa.

Među oglasima za hranu i pića, 28,3 posto odnosi se na bezalkoholna pića, a 20,5 posto na slatke proizvode. Gotovo svaki treći oglas (29,1 posto) promovira proizvode s visokim udjelom masti, zasićenih masti, šećera i/ili soli, dok više od polovice oglasa (52,4 posto) nije usklađeno s kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije za oglašavanje djeci.

Prema podacima Europske inicijative praćenja debljine u djece, oko 36 posto djece u dobi od osam do devet godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.

Musić Milanović: Multisektorsko djelovanje i stvaranje okruženja za zdravije izbore

“Debljina je normalan odgovor pojedinca na jedno abnormalno, obesogeno okruženje”, poručila je voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Sanja Musić Milanović. Naglasila je kako je podudarnost između udjela djece s viškom kilograma i udjela oglasa za nezdravu hranu iznimno indikativna.

“Ne mogu govoriti o uzročno-posljedičnoj povezanosti, ali teško je ignorirati činjenicu da gotovo svako treće dijete ima višak kilograma, dok je svaka treća reklama na putu do škole za bezalkoholna pića ili slatkiše”, rekla je, pozvavši na multisektorsko djelovanje i stvaranje okruženja koje potiče zdravije izbore.

Maja Lang Morović iz HZJZ-a istaknula je da je cilj istraživanja bio sagledati vanjsko oglašavanje u blizini škola, uz digitalno okruženje o kojem se češće govori. „Djeca vjeruju oglasima i ne propitkuju ih, zbog čega prehrambene izbore često donose u skladu s onim što vide. To ne vrijedi samo za djecu, i odrasli su vrlo skloni utjecaju takvih poruka“, rekla je.

Liječnica i specijalizantica javnog zdravstva Lucija Sironić ocijenila je da rezultati pokazuju prostor za unapređenje regulacije marketinga hrane i pića, kako u blizini škola, tako i u digitalnim i elektroničkim medijima, istaknuvši da rezultati “ne bi smjeli ostati samo dio publikacije, nego potaknuti konkretne mjere”.

Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Luisa Brumana upozorila je da dječja debljina ima posljedice ne samo na tjelesno, nego i na mentalno zdravlje i uspjeh u školi. “Međunarodna istraživanja jasno pokazuju da ono što djeca vide u svom okruženju snažno utječe na njihove prehrambene navike. Regulacija marketinga hrane i pića, osobito prema djeci, dio je rješenja”, poručila je.

Među preporukama istraživanja navodi se uvođenje jasnog regulatornog okvira za oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića usmjerenog djeci, reguliranje vanjskog oglašavanja u blizini škola te uspostava sustava praćenja marketinških komunikacija.