Hrvatska udruga banaka (HUB) upozorila je kako je Udruga Franak u javnosti ponovno iznijela netočne i obmanjujuće tvrdnje da je Općinski građanski sud u Zagrebu donio prvu presudu u skladu s odlukom Vrhovnog suda u predmetu konvertiranih CHF kredita.
”Prvostupanjska presuda na koju se danas pozvala Udruga Franak donesena je 12. lipnja 2026., dakle, prije nego što je Vrhovni sud 18. lipnja 2026. otpremio svoju odluku stranka i objavio je javnosti”, stoji u priopćenju HUB-a.
Kako navodi HUB, stoga je netočno i obmanjujuće tvrditi da je ta presuda donesena u skladu s odlukom proširenog vijeća Vrhovnog suda.
HUB pojašnjava da odluka prvostupanjskog suda koja je donesena prije objave pravnog shvaćanja Vrhovnog suda ne može biti posljedica tog pravnog shvaćanja.
”Tekst pritom sadržava i elementarne činjenične pogreške, uključujući pogrešno navođenje presude i pogrešnu identifikaciju stranke u postupku. Takvi propusti, uz ostale netočne tvrdnje, dodatno potvrđuju da tekst ne pruža vjerodostojan prikaz sudske odluke te javnost dovodi u zabludu”, ističe HUB.
Udruga Franak izvijestila je danas da je Općinski građanski sud u Zagrebu donio prvu presudu u skladu s nedavno objavljenom odlukom Vrhovnog suda u slučaju franak kojom su potrošačici s konvertiranim kreditom dosuđene zatezne kamate, dok sve troškove postupka snosi tužena banka.
Kako je izvijestila udruga, sutkinja Ela Mišura Stopfer dosudila je potrošačici s konvertiranim kreditom samo zatezne kamate u iznosu od 3459 eura koje su dospjele do dana konverzije te je uz to dosudila i daljnje zatezne kamate na taj uglavničeni iznos od dana podizanja konkretne tužbe pa do dana isplate, što je u skladu s odlukom proširenog vijeća Vrhovnog suda.
HUB navodi da je nakon objave odluke Vrhovnog suda donesena odluka u kojoj je pitanje troškova postupka riješeno drukčije, odnosno na način da svaka strana snosi vlastite troškove postupka. U HUB-u dodaju i kako dalje smatraju da su tužitelji uspjeli tek u neznatnom dijelu svojih zahtjeva te da zbog toga nemaju pravo na naknadu parničnih troškova.
”Riječ je o još jednom pokušaju da se pojedinačnoj, nepravomoćnoj odluci prvostupanjskog suda pripiše značenje koje ona nema, kao i da se kroz javni pritisak utječe na oblikovanje i ujednačavanje sudske prakse. Takav pristup ne doprinosi pravnoj sigurnosti, povjerenju u pravosuđe ni odgovornom informiranju građana”, naglašava HUB.
Smatra i da neovisnost pravosuđa podrazumijeva poštovanje sudskih odluka, ali i odgovorno tumačenje njihova dosega. ”Pojedinačne nepravomoćne presude ne smiju se koristiti za stvaranje dojma da su ishodi budućih postupaka unaprijed izvjesni, osobito kada takve tvrdnje građane mogu potaknuti na nove sporove, nove troškove i dodatne godine pravne neizvjesnosti”, poručuje HUB.