Autorice izložbe Nediljka Prlj Šimić, Katarina Krizmanić i Irena Grbac zajedno s autorom likovnog postava Nedjeljkom Mikcem prezentiraju najljepše primjerke koralja u različitim segmentima života, od samih geoloških početaka pa sve do današnjih dana. Izložba prikazuje prirodoslovne značajke koralja, način života, sistematiku, rasprostranjenost i ugroženost, ali i brojne zanimljivosti, legende, mitove, vjerovanja i umjetnički doživljaj koralja. Izložba se otvara u godini zaštite koraljnih grebena želeći ukazati na njihovu ugroženost, a značajan dio koralja izloženih na izložbi također su značajno izloženi klimatskim promjenama.
Predstavljeni su i predmeti iz drugih muzejskih institucija, iz kojih se iščitava prisutnost koralja u različitim segmentima života, gotovo od samih početaka civilizacije pa sve do današnjih dana. Posjetitelji će saznati i niz vrijednih, znanstvenih i stručnih podataka o ovoj fascinantnoj fosilnoj i recentnoj fauni.
“U zbirkama Hrvatskog prirodoslovnog muzeja čuvaju se koralji stari i preko 400 milijuna godina pa sve do onih nježnih oblika recentne prošlosti. Da je koralj zapravo životinja znanstvenici su otkrili tek u 18. stoljeću. Sve do tada vladalo je uvjerenje da je riječ o biljci koja stvrdne kad se izlazi iz mora. Tako su koralji sa svojom mitskom aurom i svojom nepoznatom i neizvjesnom prirodom negdje između različitih carstava živog svijeta nadahnuli mnoge znanstvenike pa i pisce i filozofe” – naglasila je Katarina Krizmanić, jedna od autorica izložbe.
“Iako primarno prirodoslovnog karaktera izložba je dobila i umjetnički te se svrstala u niz novog vala izložbi Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u kojoj se na poseban način isprepliću priroda i umjetnost” – naglasila je ravnateljica Tatjana Vlahović.
Koralji širokim spektrom živih boja i kružno raspoređenim pokretnim lovkama neodoljivo podsjećaju na biljke što je vjerojatno i uvjetovalo njihovo latinsko ime Anthozoa, u prijevodu „cvjetajuća životinja“, dok sami naziv koralj dolazi od grčke riječi koralion što znači kći mora. Koralji pripadaju koljenu Cnidaria – žarnjaka, isključivo su morske životinje i mogu se naći u gotovo svim svjetskim morima do dubine od šest tisuća metara. Žive pojedinačno ili u kolonijama, odnosno zadrugama.
Pojedinačni koralji vezani su uz čvrstu podlogu ili duboko ukopani u mulj ili pijesak, dok kolonijski žive tako da njihove kolonije prekrivaju podlogu ili tvore najrazličitije oblike koraljnih grebena. Po sistematskoj pripadnosti koralji su vrlo nisko, a po dimenzijama su uglavnom sićušni, ali i kod njih se priroda još jednom poigrala dajući im značajnu ulogu graditelja najvećih struktura u živom svijetu – koraljnih grebena.
Koralji svojom gotovo božanskom ljepotom od davnina privlače ljudsku pozornost, a oko njihove tajnovitosti isprepleću se i različite legende pa tako prema antičkoj legendi, crveni koralj je nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more, a morske alge, prekrivene krvlju okamenile su se i postali koralji. Ovaj zagonetni mit nadahnuo je francuskog slikara Claudea Lorrainea koji je u 17. stoljeću naslikao svoju verziju postanaka koralja.U antičko doba koralj se smatrao svetim kamenom božice ljubavi Afrodite.
Stari Egipćani, Grci i Rimljani ukrašavali su zidove svojih palača i vaza te izrađivali nakit od koralja. Korišteni su i u trgovini pa se koralj iz Sredozemnog mora mijenjao za jantar iz Sjevernog mora.
Značaj dio izložbe posvećen je koraljarstvu i izradi nakia od koralja. Prateći tu ideju gotovo je nemoguće zaobići otok Zlarin, sinonim za koraljarstvo i rodno mjesto Vesne Parun, koja je prije više od pola stoljeća napisala zbirku pjesama „Koralj vraćen moru“.
…
Kad noć nad svijetom hladne prostre sjene
Ne pitaj zašto te voli moje čudno srce
Znaš li odakle koralj na dnu oceana?
Valovi pričaju o zaspaloj ljepoti,
(Vesna Parun, Koralj vraćen moru, 1959)
Izložba ostaje otvorena do 30. lipnja 2019.
Autori izložbe:
Nediljka Prlj Šimić
Katarina Krizmanić
Irena Grbac
Autor likovnog rješenja:
Nedjeljko Mikac
prigorski.hr