Hrvatski sabor u utorak nastavlja s radom raspravom o zakonu o privremenom uzdržavanju kojim se osniva alimentacijski fond, povećava iznos alimentacije koju država isplaćuje djetetu čiji jedan roditelj ne ispunjava tu obavezu, te produžuje rok za primanje te naknade.
Iznos naknade povećava se s 50 posto zakonskog minimuma na 100 posto, odnosno mjesečno će umjesto dosadašnjih oko 100 eura iznositi oko 200 eura
Također se povećava dužina trajanja prava, što znači da će se potpora isplaćivati do 18. godine života bez vremenskog limita, a za punoljetno dijete koje se školuje najduže do 26. godine.
Jednako tako, punoljetno dijete koje zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nije sposobno za rad, imati će pravo na privremeno uzdržavanje sve dok ta nesposobnost traje.
Postupak priznavanja i isplaćivanja prava na privremeno uzdržavanje po novome zakonu, provodit će Agencija za osiguranje radničkih tražbina (AORT), čime će se osigurati jednostavnije i brže procedure za korisnike.
Također, iako prema Obiteljskom zakonu bake i djedovi, prema načelu solidarnosti, imaju obavezu uzdržavanja unučadi i obrnuto kada je riječ o punoljetnoj unučadi, nove odredbe ne traže potraživanje od bake i djedova.
Novina je i da, u slučaju smrti obveznika, više nema potraživanja duga već se isti otpisuje.
Do kraja tjedan na dnevnom redu još dva izvješća i tri zakonska prijedloga
Saborski zastupnici će u utorak raspraviti i izmjene Zakona o gradnji koje je predložila nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić, a koje Vlada ne prihvaća.
Izmjenama Selak Raspudić predlaže povećanje prekršajnih kazni za nadzorne inženjere koji povrijede obveze i dužnosti iz zakona.
Do kraja tjedan na dnevnom redu Hrvatskog sabora su još dva izvješća i tri zakonska prijedloga – izvješća o radu Državnog ureda za reviziju za 2023. i o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022., te izmjene zakona o tržištu kapitala, o računovodstvu i o reviziji.