Hrvatski sabor ovaj tjedan raspravljati će četiri zakonska prijedloga među kojima je i konačni prijedlog Zakona o izvanparničnom postupku koji bi se javnim bilježnicima omogućilo postupanje i kod razvrgnuća suvlasničke zajednice ako su stranke podnijele sporazumni prijedlog.
Novim Zakonom o izvanparničnim zakonom omogućilo bi se da bi javni bilježnici ubuduće mogli kao povjerenici suda postupati u određenim, isključivo nespornim izvanparničnim postupcima, među inim kod sporazumnog razvoda braka
Javnim bilježnicima povjerilo bi se postupanje i kod proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti te uređenja međa.
Novi se zakon donosi jer se u Hrvatskoj primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. koja su danas neprimjenjiva, a smisao i svrhu izgubile su i stalne derogacije posebnim zakonima, pri čemu heterogenost pravnih pravila dovodi do pravne nesigurnosti te može rezultirati različitim pravnim rješenjima o istoj pravnoj stvari.
Stoga je i svrha predloženog zakona urediti pravila izvanparničnog postupka kojima bi se taj postupak osuvremenio i građanima te poslovnim subjektima omogućio kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu i zajamčio pravnu sigurnost.
U srijedu je na dnevnom redu i prijedlog izmjena Zakona o kreditnim institucijama, kojeg predlažu klubovi SDP-a i Možemo. Izmjenama zakona traže da se dugovi ne smiju prodavati bez da dužnici budu obaviješteni o tome kome i kada se prodaju. Peđa Grbin (SDP) izjavio je kako izmjenama koje predlažu, žele pomoći građanima koji su se našli u raljama utjerivača dugova.
U četvrtak će Hrvatski sabor raspraviti konačni prijedlog zakona o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama kojim se uređuje ustroj i vođenje tog Registra te ustroj i korištenje informacijskog sustava Centraliziranog obračuna plaća u državnoj službi i javnim službama.
Također, raspraviti će i Izvješće o radu Pravobraniteljice za djecu za 2021. godinu, u kojem se navodi da je njezin Ured u toj godini postupao po 2.004 novozaprimljene prijave o povredama pojedinačnih prava djece.
Najviše zaprimljenih prijava odnosilo se na nemogućnost ostvarivanja obrazovnih prava (478), ostvarivanje roditeljske skrbi (426), nasilje nad djecom i zanemarivanje djece (269), zdravstvena prava (172), pravosudna prava (141), te prava na sigurnost i zaštitu (121), zaštitu privatnosti (83) i ekonomska prava (77).
U petak će, nakon izjašnjavanja o amandmanima na predložene zakone, zastupnici raspraviti Godišnje izvješće o provedbi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, za 2021. godinu.
Glasovanja u petak neće biti.