Muzeološki kompleksna izložba “’45.”, posvećena godini koja je u mnogim aspektima političkoga i društvenog života bila razdjelnica hrvatske povijesti, bit će otvorena u četvrtak, 10. ožujka u Hrvatskom povijesnom muzeju, najavljeno je u utorak na konferenciji za novinare u Zagrebu.

Izložba “’45.” kompleksna je muzeološka prezentacija 1945. godine, rekla je suautorica izložbe Matea Brstilo Rešetar dodavši kako je ta godina još uvijek godina političkih prijepora, raznih interpretacija i ocjena te predstavlja izazov na koji Hrvatski povijesni muzej, nastavljajući niz povijesnih izložbi, nastoji odgovoriti činjenično i utemeljeno na recentnim historiografskim djelima, a pomoću izvornih muzejskih predmeta i arhivskog gradiva.

Izložba će predstaviti, kako je istaknula, ključne povijesne, političke i kulturno-društvene događaje iz 1945. godine kroz četiri tematske cjeline: Prema kraju rata, Kraj rata i poraće, Svakodnevnica te Kultura i znanost.

Naglasila je kako će se unutar četiri glavne tematske cjeline prezentirati, između ostalog, zadnji dani i zločini NDH, završne vojne operacije, Bleiburg i Križni put, manifestacije političkog karaktera, obnova i izgradnja, izbori za ustavotvornu skupštinu, promjena vlasničkih odnosa, agrarna i novčana reforma, folksdojčeri, “U ime naroda” – represija i zločini komunističkog režima, odnosi Crkve i države, svakodnevnica, moda, sport, likovna umjetnost, karikatura i strip, kazalište, film, glazba, književnost, sveučilište.

O navedenim temama svjedoče odabrani predmeti iz zbirki Hrvatskoga povijesnog muzeja te predmeti i arhivsko gradivo posuđeni iz 68 domaćih i inozemnih muzejskih i arhivskih institucija te 22 privatna posuditelja građe. Pojedini predmeti i arhivsko gradivo javnosti će biti predstavljeni prvi put, dodala je.

Na izložbi su osim originalnih predmeta i svjedočanstava zastupljene multimedijalne prezentacije, animirana karta “Drugi svjetski rat u Europi i Hrvatskoj” te interaktivna instalacija “Kronologija ’45.”, rekla je suautorica Nataša Mataušić. Ključan segment na izložbi su intervjui “Fragmenti vremena” snimljeni s ljudima različitog uzrasta, nacionalne pripadnosti, te ideoloških i političkih opredjeljenja koji doprinose sagledavanju kompleksnosti teme.

Osim dobro poznatih i utvrđenih povijesnih činjenica neosporno je najvažnija ta da je 1945. godine završio Drugi svjetski rat, ali i da je te godine bačena atomska bomba.

Postavljajući ovu izložbu nastojali smo ukazati i na druge aspekte koji obilježavaju tu godinu, a nisu isključivo vojno-političkog karaktera, rekla je dodavši kako ih je zanimalo što se konkretno zbivalo 1945., od siječnja do prosinca te godine koja u sebi sadrži nekoliko represivnih političkih sustava, fašistički i komunistički te kontinuirano trajanje monarhističkih aspiracija.

Zanimalo nas je što je u pozadini političkih zbivanja, kako su se transformirali društveni odnosi, te “ono svakodnevno” što je pritiskalo malog čovjeka, istaknula je Snježana Pavičić.

Poručila je i kako izložbi nije namjera balansiranje raznih političkih strana ili traženje neke nemoguće ravnoteže, nije ni postavljanje apsolutnih istina, ni relativizacija vojne pobjede nad fašizmom.

Ocijenila je kako povijest treba stalno preispitivati, a posebno one godine, događaje, pojave i osobe koje su već postale neupitne, kanonizirane i čvrsto postavljene vrijednosti. Ne zato da bi ih se postavilo opozitno, već upravo zato da bi se pokazalo što ih je to takvima učinilo, istaknula je Pavičić.

Autorice izložbe su kustosice Hrvatskoga povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar, Ana Filep, Nataša Mataušić i Snježana Pavičić. Arhitekturu i logo izložbe potpisuje Neda Cilinger, a likovni postav je timski rad djelatnika Hrvatskog povijesnog muzeja.

Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 14. kolovoza.

(Hina)

fah