Bilateralne konzultacije između ministarstava vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore o rješavanju otvorenih pitanja počet će 27. siječnja, najavili su šefovi diplomacije dvije države Gordan Grlić Radman i Ervin Ibrahimović u ponedjeljak u crnogorskom Baru.
Grlić Radman boravi u Crnoj Gori povodom obilježavanja Dana hrvatskog naroda, a Ibrahimović ga je dočekao u luci u Baru na školskom brodu “Jadran”, koji se trenutačno nalazi na redovnom godišnjem remontu.
Hrvatski šef diplomacije nakon susreta je ponovio stav da je brod “Jadran” vlasništvo Hrvatske.
“Mi smatramo školski brod hrvatskim, budući da je bio upisan u luku Split i da je ovdje bio poslan na remont 1991. godine, ali nikad više nije bio vraćen u matičnu luku”, rekao je Grlić Radman.
Najavio je da će za delegacija ministarstava, koje će predvoditi državni tajnici, početi razgovarati za dva tjedna o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Crne Gore među kojima je odšteta logorašima, vraćanje imena bazenu u Kotoru, kao i pitanje granice.
“Pitanje razgraničenja na moru ćemo rješavati bilateralno s Crnom Gorom, kao i pitanje sukcesije i vojne imovine”, rekao je Grlić Radman.
Hrvatski ministar je dodao da ga raduje što će Dom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi, u kojem djeluje Hrvatsko nacionalno vijeće i sva udruženja hrvatskog naroda u Crnoj Gori, biti ustupljen Hrvatskoj.
Govoreći o odnosima dvije zemlje, Grlić Radman je poručio da Hrvatska snažno podržava europski put Crne Gore te je istaknuo da je Hrvatska najiskreniji zagovornik europskog puta susjedne zemlje.
“Crna Gora, koja pokazuje veliki interes i zanimanje za rješavanje ovih otvorenih pitanja, može računati na ispruženu ruku”, poručio je Grlić Radman.
Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović rekao je da Crna Gora vidi Hrvatsku kao prijateljsku i savezničku državu.
“Crna Gora će raditi i na jačanju i na održavanju dobrih bilateralnih odnosa, ali ne želimo da to bude na riječima, nego i na djelu”, rekao je Ibrahimović, istaknuvši da Crna Gora i Hrvatska dijele iste demokratske vrijednosti, iste strateške pravce i da ne smiju dozvoliti da itko stane na put daljnjem unaprjeđenju odnosa.
Zahlađenje odnosa između Crne Gore i Hrvatske počelo je prošle zime nakon što je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, tijekom posjeta Crnoj Gori, otkazao susret s crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu “Jadranu” i spomen ploči na nekadašnjem logoru Morinj u Kotoru.
Dodatno zaoštravanje odnosa uslijedilo je krajem lipnja prošle godine, kad je crnogorski parlament na prijedlog predsjednika skupštine Crne Gore i čelnika prosrpske i proruske desnice Andrije Mandića, usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.
Hrvatska je burno reagirala na donošenje tog dokumenta, poručivši da žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive da “ne politizira žrtve Jasenovca”.
Tada je MVEP upozorio Crnu Goru da usvajanje ove rezolucije može ugroziti crnogorski put u EU.
Službeni Zagreb proglasio je u srpnju nepoželjnima predsjednika crnogorskog parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika crnogorske vlade Aleksu Bečića i prosrpskog zastupnika Milana Kneževića zbog “sustavnog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutarnje političke svrhe”, aludirajući time na odluku o usvajanju rezolucije u Jasenovcu.
Sredinom studenog Hrvatska je Crnoj Gori uputila non-paper (neformalni diplomatski dokument) u kojem je ispostavila zahtjev za rješavanje desetak pitanja koja Zagreb smatra otvorenim i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose dviju država.
Nedugo nakon toga, Hrvatska je blokirala zatvaranje jednog od četiri pregovaračka poglavlja koje je Crna Gora trebala zatvoriti do kraja 2024. godine, a koje u sebi sadrži dobrosusjedske odnose.
Gordan Grlić Radman u Crnoj Gori je u ponedjeljak boravio kao izaslanik predsjednika hrvatske vlade, na svečanostima povodom 13. siječnja koji se obilježava kao Dan hrvatskog naroda u toj zemlji.
Radman je na društvenim mrežama napisao da je to poseban dan koji slavi bogatu povijest, kulturu i identitet Hrvata u Boki kotorskoj.
“Ovaj događaj podsjeća nas na nepokolebljivu snagu i jedinstvo naše zajednice kroz povijest, ali i na važnost očuvanja hrvatske baštine i identiteta u Crnoj Gori. Od Svete mise u katedrali sv. Tripuna do svečane akademije i prigodnog kulturno-umjetničkog programa, svaki trenutak bio je ispunjen ponosom, zajedništvom i snažnim osjećajem pripadnosti”, napisao je Grlić Radman na Facebooku.
Prema posljednjem popisu, oko jedan posto stanovništva Crne Gore izjašnjavaju se kao Hrvati.