Pročitah prije par dana veliku najavu izgradnje kompostane u Herešinu.
„Iz Komunalca su istaknuli kako postojeći kapaciteti kompostane daju veliku prednost u odnosu na druge gradove, stoga je cilj projekta povećati kapacitete, no ne samo za Koprivnicu, već i Hrvatsku.“
Prisjetilo me to na raspravu u koprivničkom gradskom vijeću prilikom koje je bilo govora o par kamiona bio otpada koji će stizati iz Križevaca i Samobora. Prisjetih se i obećanja koje je gradonačelnik uznemirenim Herešinčanima dao prošle godine.
„Gradonačelnik Jakšić ponovio je da je to koristan projekt kojim će se poboljšati iskoristivost kompostane i sama infrastruktura. Također je naveo da će prolaziti jedan kamion svaka tri dana, što nije posebno prometno opterećenje.“
Prisjetih se ne tako davnog prosvjeda dijela mještana Herešina zbog višegodišnjeg smrada s postojeće kompostane. Prisjetih se i Plana gospodarenja otpadom Grada Koprivnice 2018 – 2023 koji jasno kaže:
Mjera 1.3.3 Grad Koprivnica na svom području ima izgrađeno postrojenja za obradu biorazgradivog otpada (kompostanu).
Uz put prisjetih se prvog načela gospodarenja otpadom, načela blizine. Je li Koprivnici pored mega smetlišta Piškornice koja će moguće zagađivati podravske vodotokove, ugrožavati vodocrpilište i u zrak ispuštati opasne tvari potrebna i mega kompostana u prometno izoliranom Herešinu?
Jasni odgovor na ovo pitanje jest NE. Red je da objasnim svoje stajalište.
Pri smanjenju količine dostatnog to jest miješanog komunalnog otpada važan čimbenik jest odvajanje bio otpada koje sačinjava cca. 30 posto ukupne količine u domaćinstvu. Prije par godina grad je Koprivnica to jest Komunalac dobro krenuo dijeleći kućne kompostere, no bez dodatne edukacije građana i motiviranja za kućnim kompostiranjem te bez nabave dodatnih količina kompostera ili sufinanciranja njihove nabave ovaj je projekat zamro te nigdje ne nalazim na pokazatelje koliko je ta akcija uzrokovala smanjenja količine bio otpada u ukupnoj količini na području grada Koprivnice.
Uz to veću efikasnost uz manje loših posljedica kod obrade većih količina bio otpada, postižu bio reaktorska postrojenja, jer produkt truljenja metan, uspješno se koristi za proizvodnju energije.
Kao što vidimo izgradnja ovog pogona nije u skladu s načelima gospodarenja otpadom niti je u skladu s gradskim Planom gospodarenja otpadom. Stoga je očito da su neki sasvim drugi interesi bili vodilja prilikom donošenja odluke o izgradnji nove kompostane. Vjerujem da je financijski interes zarade na obradi tuđeg bio otpada tu bio presuđujući obzirom na sljedeće riječi: „Nikada ni jedna kompostana neće mirisati na cvijeće, ali 50 posto neugodnih mirisa nestat će u kontroliranim uvjetima. Oko 900 tisuća kuna godišnje su prihodi – zaključila je Tetec.“
Obzirom na već kronično lošu financijsku situaciju u Komunalcu ne čudi težnja za ostvarivanjem kakvog takvog dodatnog prihoda pa makar i po Vespazijanovom „pecunia non olet“ to jest novac ne smrdi pa makar došao i od smrada bio otpada.
Jesu li presudili neki politički interesi teško je reći no na navedenoj sjednici gradskog vijeća bilo je riječi i o tome.
U svakom slučaju na rubu Koprivnice raste jedan za građane nepotreban projekt koji nama neće donijeti nikakvu korist. Umjesto ovog projekta koji nije predviđen Planom gospodarenja otpadom, grad i Komunalac trebali su krenuti u provedbu sljedećih aktivnosti koje su predviđene planom:
Mjera 1.1.2 Uspostava centara za ponovnu uporabu; uključuje građevinske zahvate na postojećim građevinama radi prilagodbe njihovoj novoj namjeni, nabavu opreme, izradu i distribuciju promidžbenog materijala, organizacija radionica
Mjera 1.1.3 Kućno kompostiranje; uključuje nabavu i distribuciju kućnih kompostera, izradu edukacijsko informativnih materijala i organizaciju promidžbenih aktivnosti i radionica
Mjera 1.2.2 Izgradnja postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog papira, kartona, metala, stakla, plastike i dr. (sortirnica)
Provedbom samo ove tri mjere grad bi zaokružio sustav poput Preloga te bi u kratko vrijeme dostigao do 60 posto, a možda i više postotaka odvojenog prikupljanja otpada. No kao što je već uobičajeno planovi su jedno, a ostvarenja su drugo.
Na kraju pored Piškornice 1 imat ćemo Piškornicu 2. I jedno i drugo rukovođeno sasvim konkretnim financijskim, a možda i drugim interesima na štetu građana Koprivnice.
sb/prigorski.hr