Na čemu ćete bazirati vaš gospodarski program i ključne mjere za oporavak Hrvatske nakon korona krize?

HNS kao liberalna stranka smatra da se Hrvatska voli radom i to smo reformskim tempom u ministarstvima obrazovanja i graditeljstva u proteklom mandatu i dokazali. Cijeli svijet se nedavno promijenio preko noći i HNS je odmah kao dio Vlade aktivno poticao hitne gospodarske mjere. U svom programu HNS je naveo nekoliko ključnih odrednica koje bi trebale pomoći u oporavku i rastu našeg gospodarstva.

Ključne odrednice dugoročnog ekonomskog programa i antirecesijskih mjera HNS-a su osiguravanje lakšeg financiranja investicija u prehrambenoj i prerađivačkoj industriji te poljoprivredi, fiskalna konsolidacija i smanjenje poreznih opterećenja na rad i kapital, uklanjanje administrativnih prepreka poslovanju i investiranju, reindustrijalizacija kao ključni činitelj oporavka i restrukturiranja gospodarstva, reforma državne uprave (depolitizacija, profesionalizacija, racionalizacija, digitalizacija) – brz javni servis dostupan građanima i poduzetnicima, te prilagodba obrazovnog sustava potrebama tržišta i novih tehnologija.

Konkretno, što možete učiniti za razvoj Koprivničko-križevačke županije?

Evo, sve navedeno u prethodnom odgovoru može biti i nacionalni recept za rast i razvoj gospodarstva Koprivničko-križevačke županije. Lokalni projekti koji direktno angažiraju i lokalne manje firme su izgradnja brze ceste, hidroelektrana Molve 1 i 2, te lokalna prerada drva do konačnog proizvoda.

Izgradnja komunalne infrastrukture, s naglaskom na brzu cestu „podravski ipsilon“–Koprivnica–Bjelovar koja znači i nova radna mjesta u poslovnim zonama manjih općinskih sredina, što će biti snažan pokretač tamošnjeg gospodarskog života.

Rijeka Drava ima povoljan hidrološki režim što su naši susjedi prepoznali i iskoristili. Primjerice, Austrija ima 11 hidroelektrana (HE) na Dravi, dok Slovenija ima 8. Do Domovinskog rata izgrađene su HE Varaždin, Čakovec i Dubrava koje su akumulacijskog tipa i osim velikog doprinosa za energetski sustav, odigrale su važnu ulogu u zaštiti od poplava amortizacijom vodenog vala. Na Muri nema HE te vodeni val ne može biti akumuliran. Buduće HE Molve 1 i Molve 2 kompromis su energetike i ekologije jer su protočnog tipa i koristi se pojas između postojećih nasipa kao zona zahvata koji se i sad koristi kao vodozaštitno područje, odnosno inundacija u nadležnosti Hrvatskih voda. Znači, nema akumulacijskog jezera kao kod prethodne tri. Zaštita prirode i HE nisu isključivi te će se izraditi studija utjecaja na okoliš koje će popisati mjere zaštite. HE su dokazano sigurni i pouzdani obnovljivi izvori zelene energije. Imaju značajan doprinos u razvoju lokalne zajednice i poduzetništva. Direktno i preko kooperanata zapošljava se lokalna radna snaga, a otvara se mogućnost navodnjavanja poljoprivrednih površina. Ovo nije samo lokalni, već i nacionalni projekt jer doprinosi energetskoj neovisnosti RH, smanjenju uvoza električne energije, smanjenju emisija CO2 i onečišćujućih plinova.

VARIJANTNA RJEŠENJA – VIZUALIZACIJA HE Molve 1

Pametno gospodarenje hrvatskim šumama i proizvodnja finalnog proizvoda od drva u RH treba biti državni prioritet, a logično je da se proizvodnja odvija na našem području gdje su velike površine šuma.

U ovom kraju među najvažnijim granam je poljoprivreda i proizvodnja, imate li viziju kako pomoći hrvatskom selu i seljaku?

Možda to nije najpopularnije govoriti pred izbore, no poljoprivredna proizvodnja trebala bi se manje oslanjati na državne potpore, a daleko više na bespovratna sredstva EU fondova. U potpunosti je jasno da naši poljoprivrednici u tome ne mogu biti prepušteni sebi samima – niti su obučeni za apliciranje na EU natječaje, čije procedure nisu jednostavne, niti je to njihov core business kojim bi trebali baratati. Tu mnogo snažniju ulogu podrške našeg poljoprivrednika trebaju imati lokalne i regionalne razvojne agencije i, u konačnici, i država koja treba znati prepoznati potrebe hrvatskog sela i seljaka i stvoriti odgovarajući okvir za provedbu efikasnih, primjenjivih i za hrvatskog seljaka životnih mjera.

Razvoj kontinentalnog turizma nakon korone?

Korona kriza je svima koji se u bilo kojem segmentu bavimo gospodarstvom bila jasno upozorenje da se gospodarstvo neke zemlje ne može u tako velikom dijelu oslanjati na turizam i turističku sezonu.

Turizam, pa tako i kontinentalni, znači globalnu tržišnu utakmicu u kojoj uspijevaju samo oni koji su proaktivni i koji se bave tržišnim razvojem. Dakle, usprkos svemu, treba prestati tražiti izgovore i naći način kako nešto može uspjeti, pokrenuti se i biti proaktivan. Resorno ministarstvo i Hrvatska turistička zajednica trebaju se snažnije uključiti u razvoj kontinentalnog turizma, promocija treba biti puno agresivnija, a destinacije trebaju nuditi svoje autohtone priče. Nemojmo zaboraviti da je turizam doživljaj i ako turistima ponudimo priču koja će ih se snažno dojmiti, oni će se sigurno vraćati.

Dobar primjer su Renesansni festival, Picokijada i Spravišće, ali takvih događanja treba biti puno više kako bi svi u tom lancu mogli preživjeti godinu.

Koja su vaša očekivanja na ovim izborima i planirate li s nekim u koaliciju nakon izbora, jeste li već sada pokrenuli neke pregovore

Mi se u II. Izbornoj jedinici borimo za jedan osvojeni mandat. Vjerujemo da zemlja poput Hrvatske treba liberalnu stranku centra koja će se snažno zalagati za suradnju umjesto ideoloških sukoba, odricanje i kompromis umjesto isključivosti, stabilnost, sigurnost i društveni razvoj, slobodno i otvoreno društvo ravnopravnih građana, individualne političke i ekonomske slobode, a na prvo mjesto stavljamo rad i rezultate umjesto pustih priča, i, budite uvjereni, to ćemo činiti i ubuduće. Na našoj su listi pojedinci koji su lokalno prepoznatljivi svojim sugrađanima i osvjedočili su se kao hrabri, pošteni i odvažni borci za ono što se naziva bolje sutra.

Ja još uvijek želim vjerovati da je temeljna zadaća i odgovornost svakog političara, i to na bilo kojoj razini, bolji život naših sugrađana. S druge strane, našu stranku, HNS, oduvijek je pratila reputacija stranke projekata i mjerljivi rezultati na kraju mandata. Ponovit ću opet, za nas u HNS-u, Hrvatska se voli radom, i to smo kroz povijest opetovano dokazivali. Nakon izbora HNS će sjesti s relativnim pobjednikom i pokušati kompromisom doći do zajedničkog jezika, vidjet ćemo hoće li se i u kojoj mjeri poklapati naše programske smjernice i tu ćemo opciju podržati.

Što je za vas najvažniji programski naglasak HNS-a? Za što ćete se vi zalagati?

Program stranke koji nastojimo provesti u djelo nalazi se na www.hns.hr – opsežan je, ali dobro strukturiran da svatko može naći područje od interesa i pritom vidjeti uklapa li se to u viziju budućnosti naše zemlje kakvu želimo. Tu bih posebno istaknuo nastavak reforme obrazovnog sustava! Inzistiranje na razumijevanju, a ne memoriranju sadržaja, razvijanje kritičke perspektive, svijesti o uzročno-posljedičnom odnosu, kao i razumijevanje problema – to trebaju biti temeljni postulati obrazovanja sutrašnjice. Jednosmjenska nastava preduvjet je za nastavak provedbe reforme. Cilj je da osnovnoškolci dođu kući bez torbe i obaveza vezanih uz školu i vjerujem da to uvelike pridonijelo kvaliteti vremena koje doma provodimo sa svojom djecom..

Nadalje, tu je i strukovno obrazovanje, koje obuhvaća dvije trećine svih srednjih škola u Hrvatskoj, a koje najviše zaostaje za potrebama suvremenog gospodarstva. Taj se sustav mora prilagoditi potrebama tržišta rada, koje se ubrzano mijenja.

HNS smatra nedopustivim da u Hrvatskoj dijelu mladih i djece zbog socijalnog statusa njihovih roditelja ili zbog mjesta prebivališta sport i sportske aktivnosti nisu dostupni. Dugoročno gledano, nakon obrazovanja, sport je jedna od najvažnijih društvenih politika i zbog toga smatramo da je nužno povećati ulaganje u sport i promicanje sporta kao aktivnosti koja značajno podiže kvalitetu života.

Jeste li za ukidanje JLS-a općina, županija i zašto ako jeste ili niste

HNS se zalaže za teritorijalni preustroj jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali, kao što sam već spomenuo, i za reformu državne uprave koja uključuje depolitizaciju, profesionalizaciju, ekonomsku i strukturnu racionalizaciju i dovođenje u funkciju učinkovitog javnog servisa oslobođenog svih vidova korupcije. Koliko je apsurdno postojanje 555 jedinica lokalne samouprave – općina i gradova te 20 županija i Grada Zagreba, bilo je najočitije za vrijeme korona krize kada je zbog ograničavanja napuštanja mjesta prebivališta bilo izdano gotovo milijun e-propusnica.

Financijska održivost svakako treba biti osnovni kriterij, a ostatak te priče ćemo vrlo rado prepustiti stručnjacima i podržati svaku odluku koja će rezultirati uštedama s jedne te efikasnošću s druge strane…

Koga vidite kao pobjednika na ovim izborima i objasnite zašto?

Prognozirati rezultat izbora je vrlo nezahvalno i za političke analitičare, a posebice za kandidate na listama – to bi se moglo tumačiti kao favoriziranje određene opcije, što u ovom trenutku ikako ne želim. Dvije vodeće stranke u Republici Hrvatskoj su u potpunosti izjednačene, odnosno blagu prevagu ima jedna od njih, no ona je zanemariva jer je na razini statističke pogreške. Vodit će se bitka za svaki glas i ustvari će prevagu na ovim parlamentarnim izborima odnijeti onaj tko će biti u stanju okupiti snažniju postizbornu koaliciju.

Dakle, ključno pitanje ovih izbora je tko ima veći koalicijski potencijal – uvjeren sam da će taj moći kapitalizirati glasove na ovim izborima i pretočiti ih u mandat za sastavljanje Vlade Republike Hrvatske.