Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) prošle je godine zaprimila 52 pritužbe od kojih se 45 odnosi na vrlo velike internetske platforme i tražilice, ali u tim predmetima nisu bile utvrđene povrede obveza iz Akta o digitalnim uslugama (DSA), izvijestio je HAKOM.
Također, lani je podneseno samo sedam pritužbi protiv pružatelja internetskih usluga s poslovnim nastanom u Hrvatskoj, ali niti jedna nije dovela do pokretanja formalnog postupka i eventualnog novčanog kažnjavanja pružatelja.
U izvješću HAKOM-a pojašnjava se da je Akt o digitalnim uslugama uspostavio usklađena pravila za sigurno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje prilikom korištenja tzv. usluga posredovanja što uključuje internetske platforme te pravila koja uključuju i dodatne zahtjeve transparentnosti o načinu na koji internetske platforme moderiraju sadržaj.
Spriječiti nezakonit sadržaj na internetu
DSA također ima za cilj spriječiti nezakonit sadržaj na internetu, zaštititi maloljetnike te spriječiti širenje dezinformacija. Pritom pružatelji vrlo velikih internetskih platformi (VLOP) i vrlo velikih internetskih tražilica (VLOSE) podliježu dodatnom nadzoru, uključujući obvezu transparentnog oglašavanja i objave procjena sistemskih rizika.
No, kako se ističe u izvješću, nakon provedene preliminarne ocjene na temelju 52 pritužbe nisu bile utvrđene okolnosti koje bi upućivale na povredu obveza iz Akta o digitalnim uslugama.
U većini predmeta utvrđeno je da se pritužbe svode na nezadovoljstvo pojedinačnom odlukom platforme u konkretnom slučaju – uklanjanje sadržaja, ograničenje dosega ili suspenzija računa, pri čemu također nisu utvrđeni elementi povrede DSA.
Primjerice, korisnik se prethodno nije obratio platformi radi osporavanja odluke, platforma je pružila obrazloženje za moderiranje sadržaja ili nisu korišteni dostupni interni mehanizmi rješavanja pritužbi, ističe HAKOM.
Dodaje kako su u manjem broju slučajeva korisnici pogrešno procijenili da se radi o pritužbama na koje se primjenjuje DSA, primjerice podnesci koji se odnose na novčane transakcije između primatelja usluge i trgovca.
S druge strane, iz izvješća se može iščitati i kako reagiraju i hrvatske institucije koje su nadležne za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja na internetu i izdavanje naloga za davanje informacija.
U slučaju nezakonitog sadržaja koji predstavlja kazneno djelo ili prekršaj to su Državno odvjetništvo i MUP, u slučaju povrede zaštite osobnih podataka to je Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), u slučaju krađe intelektualnog vlasništva Carinska uprava, a u sklopu svojih nadležnosti to su još Državni inspektorat, Ministarstvo zdravstva i Agencija za elektroničke medije.
Slučaj Facebooka i Whatsappa
Konkretno, MUP je lani podnio samo dva zahtjeva za davanje informacija prema platformi Meta – za Facebook u vezi s prekršajem protiv javnog reda i mira te za WhatsApp u vezi s kaznenim djelima neovlaštenog pristupa i iskorištavanja djece za pornografiju.
”Meta je oba zahtjeva odbila uz obrazloženje da je potrebno uputiti zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć”, kaže se u izvješću.
Državni inspektorat je, pak, tijekom 2025. podnio četiri naloga zbog kršenja DSA. Tržišna inspekcija podnijela je nalog prema Facebooku koji je obuhvatio dva Facebook profila i odnosio se na tri oglasa s povredama odredbi Zakona o trgovini, Zakona o elektroničkoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača. Platforma je u cijelosti postupila po nalogu te je nezakoniti sadržaj uklonjen, ističu u HAKOM-u.
Turistička inspekcija podnijela je dva naloga platformama Booking.com i Airbnb.com, radi uklanjanja nezakonitog sadržaja koji se odnosio na oglašavanje neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti odnosno smještaja. Booking.com je postupio po nalogu i uklonio oglas, dok Airbnb.com nije bio postupio po nalogu.
MUP je u okviru kriminalističkih istraživanja u Hrvatskoj uputio i 719 zahtjeva prema stranim pružateljima usluga na internetu za dostavu osnovnih pretplatničkih podataka o korisnicima. Zahtjevi su se temeljili na dobrovoljnoj suradnji između pružatelja usluga i policije te su bili izvan režima zakonskih odredbi DSA, ističe se u izvješću HAKOM-a.
U prijavi nezakonitog sadržaja na internetu, osim nadležnih institucija predviđeni su i pouzdani prijavitelji – odgovorni za otkrivanje potencijalno nezakonitog sadržaja i upozoravanje internetskih platformi.
Jačati dijalog s civilnim društvom
Oni bi, kao stručnjaci za prepoznavanje određenih vrsta nezakonitog sadržaja na internetu, poput govora mržnje, terorističkog sadržaja, krivotvorenih proizvoda ili dječje pornografije te sadržaje trebali prijavljivati internetskim platformama.
One ih moraju obrađivati prioritetno, budući da se pretpostavlja njihova veća točnost u odnosu na prijave prosječnih korisnika, ističu u HAKOM-u dodajući kako je njihov pravilnik za dodjeljivanje statusa u javnom savjetovanju otvorenom do 13. travnja.
Status pouzdanog prijavitelja dodjeljuje se za određenu vrstu nezakonitog sadržaja, uz dokazivanje potrebnog stručnog znanja i odgovarajućih kompetencija, ističe se u odgovoru HAKOM-a Hini.
Potvrđeno je i da su dosad HAKOM-u upućeni pojedinačni upiti te je iskazan preliminarni interes za stjecanje statusa pouzdanog prijavitelja, uključujući Centar za nestalu i zlostavljanu djecu.
Prilikom dodjele prvih statusa pouzdanog prijavitelja posebna će se pozornost posvetiti jačanju dijaloga s organizacijama civilnog društva o provedbi DSA, dodaju u HAKOM-u i zaključuju kako je vidljiv porast interesa javnosti za DSA i prava korisnika
”U prva dva mjeseca 2026. zaprimljeno je 26 pritužbi, što je oko polovice ukupnog broja pritužbi u cijeloj 2025. Navedeni trend potvrđuje važnost nastavka informiranja korisnika i dionika”, ističe HAKOM.