Oporba je u srijedu, tijekom rasprave o izviješću premijera Andreja Plenkovića o sastancima Europskoga vijeća, upozorila da Hrvatska nije osigurala energetsku i industrijsku neovisnost, a iz HDZ-a su isticali da je odgovornost pokazana u energetskoj i sigurnosnoj samobitnosti.

“U proteklom desetljeću nismo izgradili energetsku neovisnost. Nismo razvili domaću prehrambenu proizvodnju jer se uvoz hrane se udvostručio. Nismo izgradili industrijsku osnovu koja bi nas činila manje ranjivima na vanjske šokove”, rekao je Siniša Hajdaš Dončić (Klub SDP-a).

Upozorio je i da su cijene u Hrvatskoj dostigle 73 posto europskog prosjeka, dok su plaće na 46 posto.

“I dok Plenković hvali gospodarski rast, inflacija u Hrvatskoj je još uvijek najveća u cijeloj eurozoni – 4,8 posto. Čak su i zemlje srednje i istočne Europe, koje su godinama bile prvaci u inflaciji, danas ispod nas”, dodao je. Upozorio je da su na inflaciji zaradile nefinancijske tvrtke čiji se profit u pet godina udvostručio, kao i profit banaka.

Hajdaš Dončić problem vidi u produktivnosti jer je u deset godina produktivnost rada u Hrvatskoj porasla svega devet posto, dok su zemlje, koje smo godinama gledali iza sebe, rasle dvostruko brže i danas su nas prestigle.

Upozorio je da produktivnost pada upravo u sektorima gdje bi trebala rasti – u industriji, u informacijskim tehnologijama te u financijama. No, raste jedino tamo gdje ne trebaju posebna ulaganja ni reforme – u turizmu, nekretninama i građevini.

Predsjednik SDP-a kazao je i da milijarde eura iz europskih fondova nisu promijenile tu strukturu.

I Jelena Miloš (Klub Možemo!) smatra da Hrvatska danas niti u jednom od ključnih resursa – energije, hrane i industrije, nije neovisna ni suverena. Podsjetila je da se Možemo! zalagao za prelazak na obnovljive izvore energije i ulaganja u zelenu tranziciju, ali su ih vladajući u Saboru zvali ‘zelenim radikalima’. Dodala je i da su države, poput Španjolske, koje su ulagale u obnovljive izvore energije, manje pogođene krizom.

Miloš je kazala i da je Hrvatska, kao i cijela Europa, zamijenila ovisnost o jeftinom ruskom plinu ovisnošću o skupljem američkom plinom jer je LNG plin – skup plin.

Krstulović Opara (HDZ): Europa se sabrala

Upozorivši da Srbija nabavlja napredne raketne sustave velikih brzina Zvonimir Troskot (Klub Mosta) izrazio je zabrinutost što se naše Vijeće za nacionalnu sigurnost sastalo samo jednom, prošli tjedan, još uvijek nemamo integrirani sustav protuzračne obrane te još nemamo veleposlanike u ključnim državama. “Je li to sigurnosna politika, vanjska politika ili improvizacija?”, upitao se.

Kritike Mosta na uplovljavanje američkog nosača zrakoplova “USS Gerald R. Ford” u Split, kritizirao je HDZ-ov Andro Krstulović Opara. Podsjetio je da je par dana prije toga srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić , zbog svoje predizborne kampanje, prijetio Hrvatskoj i pokazivao kineske rakete. “A mi hladno pokažemo našeg saveznika u splitskoj luci. To je iz hrvatskog interesa”, kazao je. Istaknuo je i da je NATO u ovom trenutku naša sigurnost.

Krstulović Opara rekao je i da je Hrvatska preko JANAF-a Mađarskoj i Slovačkoj osigurala slobodnu i kvalitetnu dostupnost energenata “koji nisu okrvavljeni kao što je okrvavljena ruska nafta”.

Istaknuo je da su zaključci Europskog vijeća pokazali da se “Europa sabrala” nakon vremena nesnalaženja i rušenja međunarodnog poretka kakvog smo poznavali.

Naveo je da su Europa i EU pokazale snažnu odgovornost jer se razgovaralo o poboljšanju u konkurentnosti, energetskoj i sigurnosnoj samobitnosti te mjerama bitnim za stabilnost EU.

Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU – PIP-a) upozorio je da je Hrvatska, prema izviješću IMD instituta za 2024., na 51. mjestu od 67 promatranih zemalja po konkurentnosti. Kao glavne probleme naše konkurentnosti IMD institut vidi u neučinkovitom pravnom sustavu, slaboj učinkovitosti javne uprave i administracije, složenom poreznom sustavu, slaba ulaganja u istraživanja i razvoj i slično.

Paus je kazao i da Hrvatska nije dobro iskoristila sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti jer se većinom ulagalo u infrastrukturu, a ne za restrukturiranje gospodarstva i javne uprave kako bi bili otporniji na situacije koje se događaju danas.

“Hrvatska mora ići brže, moramo biti odlučniji i hrabriji u reformama”, istaknuo je.