Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u srijedu u Sarajevu kako Hrvatska nastavlja podupirati BiH kakva je utemeljena na Daytonskom sporazumu, a svaka njegova izmjena mora biti temeljena na dogovoru legitimnih političkih predstavnika u toj zemlji.
Grlić Radman boravi u radnom posjetu BiH tijekom kojega se sastao i s ministrom vanjskih poslova te zemlje Elmedinom Konakovićem kao i vjerskim liderima, a sudjelovao je i na konferenciji NATO-a o suočavanju s hibridnim izazovima.
On je novinarima u Sarajevu kazao kako Hrvatska nastavlja snažno podupirati BiH kao samostalnu i cjelovitu državu s dva entiteta i tri konstitutivna naroda, kako je to definirano Daytonskim sporazumom, koji je i obvezujući međunarodni ugovor.
“Svako narušavanje tog okvira i ovakve BiH ako bi se dogodilo bez dogovora legitimnih političkih predstavnika tri konstitutivna naroda mislim da bi vodio u snažnu destabilizaciju”, kazao je šef hrvatske diplomacije.
On je to izjavio odgovarajući na pitanja novinara u vezi s pozivom što ga je Hrvatska dobila od Europskog suda za ljudska prava (ECHR) da se uključi u proces po tužbi što ju je protiv BiH podnio Slaven Kovačević, savjetnik sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Kovačević je tužio BiH jer ne može kao pripadnik “ostalih” odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda niti može biti zastupnik u Domu naroda parlamenta BiH. U prvostupanjskom postupku dobio je presudu u svoju korist, no BiH se kao država na to žalila i sada slijedi odlučivanje u drugostupanjskom postupku.
Jedan od elemenata žalbe koju je BiH podnijela je i to što se Kovačević u različitim izbornim ciklusima u kojima je i biran na različite dužnosti različito nacionalno izjašnjavao, a ECHR sada poziva Hrvatsku da se uključi u cijeli postupak jer je utvrđeno da Kovačević ima i hrvatsko državljanstvo.
Sud u Strasbourgu sada poziva Hrvatsku da se uključi kao strana koja bi mogla imati interes zaštititi svog državljanina.
Europski sud ranije je donio niz presuda kojima je utvrdio da u BiH postoji diskriminacija birača temeljem njihove nacionalne pripadnosti ili mjesta prebivališta, a prva i najpoznatiji je presuda u slučaju Sejdić-Finci još iz 2009. Niti jedna od tih presuda do sada nije provedena jer svaka od njih traži izmjenu izbornog zakonodavstva, ali i Ustava BiH odnosno Daytonskog sporazuma, o čemu nema političke suglasnosti.