Razgovarao: Miroslav Mirković

Foto: Valentino Štefanek

Neposredno pred predstojeće predsjedničke izbore razgovarali smo s HNS-ovim gradonačelnikom Svetog Ivana Zeline Hrvojem Košćecom. Obiteljski čovjek, otac četvero djece, uspješni IT-ovac, a široj javnosti poznat da je među prvima u Hrvatskoj dizajnirao pasivnu kuću, bez sustava grijanja i hlađenja. Hrvoje Košćec na zadnjim lokalnim izborima pobijedio je u drugom krugu, a ovo mu je već drugi mandat na čelu Svetog Ivana Zeline.

Već ste dva mandata na čelu grada, koji su to najvažniji kapitalni projekti koje ste realizirali za to vrijeme?

Kada sam došao na mjesto gradonačelnika nije bilo nikakvih velikih projekata koje bismo mogli aplicirati za EU fondove. Bila su dva projekta, dvije mrtvačnice. Naslijedio sam dosta velike dugove, što proračunski minus, što neplaćenih dospjelih računa, tako da je najveći problem bio konsolidirati proračun, poplaćati sve račune i početi od početka. Naslijedio sam i problem termalne rivijere, projekta čiji je koncesijski ugovor potpisan 2005. godine, međutim zbog raznih problema s državnim zemljištem, taj projekt je zapeo i na kraju su svi od njega odustali. Moj zadatak je bio vratiti taj projekt na početak i raskinuti taj ugovor. Proračunski minus bio je nešto manji od 3 milijuna kuna i dospjelih potraživanja 5 milijuna kuna. S tim da nas je raskid ugovora termalne rivijere koštao 3 milijuna kuna.

Pokrenuli smo projekt aqua parka u smanjenom obimu od onoga što je bilo planirano. Na kraju smo potpisali ugovor s jednom španjolskom tvrtkom, koja je napravila idejno rješenje vodenog parka. To je tvrtka koja ima preko 350 projektnih rješenja u cijelom svijetu. Danas nakon 4 godine pripreme imamo građevinsku dozvolu, idejni i izvedbeni projekt i sve je spremno za investitora te gradnja može početi. Drugi veliki projekt jest projektiranje nogostupa uz državnu cestu D3, na cijelom potezu kroz Zelinu, i nadamo se sljedeće godine da ćemo krenuti u realizaciju. Nadalje, pokretanje izgradnje kružnog toka u centru grada, jer tu je najveći prometni problem ujutro, jer se sve institucije od škola do Doma zdravlja nalaze u krugu od 100 metara i dolazi do zagušenja prometa, i nadamo se da početkom sljedeće godine počinje izgradnja. Napravili smo reviziju projekta izgradnja mrtvačnica, čime smo smanjili cijenu na 1,5 milijuna kuna za obje. Uz pomoć Ministarstva napravili smo rekonstrukciju kompletne kino dvorane, digitalizirali kino i od tada kino živi punim plućima s oko 15 tisuća posjetitelja tijekom godine. No ona se koristi i za kazališne predstave, prezentacije, priredbe vrtića, škola i brojna druga događanja.

Zadnji mandat osvojili ste 2017. godine, što ste od projekata pokrenuli u ove tri godine, u kojoj su fazi sada ti projekti i koliko ste uspješni u povlačenju EU sredstava?

Napravili smo projektnu dokumentaciju i kompletno uređenje izvorišta Topličica, izgradili pumpnu stanicu i na taj način osigurali vodu budućem aqua parku. Također smo ove godine završili cestu prema bazenima sa svom infrastrukturom vrijednosti 2,5 milijuna kuna. Dva projekta energetske obnove zgrade Gradske uprave i Pučkog otvorenog učilišta. Zamijenili smo i parket u sportskoj dvorani, za sto smo dobili subvenciju Državnog ureda za sport i Zagrebačke županije u vrijednosti milijun i sto tisuća kuna. Prije dvije godine zamijenili smo i kompletnu rasvjetu u dvorani u vrijednosti 350 tisuća kuna, isto djelomično sufinancirano od strane Zagrebačke županije. Pri kraju smo i s projektom NEWLIGHT – zamjena postojeće javne rasvjete s ekološki učinkovitom led rasvjetom. Radi se o 3424 svjetiljke, gdje je ušteda 88 posto i prvi smo grad koji je uskladio svoju javnu rasvjetu s novim zakonom o svjetlosnom onečišćenju.

U tijeku je i projekt proširenja zelinskog gradskog groblja na čemu se intenzivno radi i iduće godine te očekujemo završetak. Obnovili smo i nekoliko društvenih domova, imamo plan nabave još nekoliko vatrogasnih vozila. Obnovili smo školska sportska igrališta te pokrenuli projekt izgradnje nove Osnovne škole u Kominu. I ne smijemo zanemariti da je Glazbena škola napokon počela s radom.

U zadnje dvije do tri godine počeli smo ozbiljnija sredstva povlačiti iz EU fondova. Konkretno samo ove godine energetska obnova zgrade Gradske uprave sufinancirana 50 posto s oko 2 milijuna kuna, projekt Pučko otvoreno učilište vrijednosti 1,5 milijuna kuna isto sufinanciran 50 posto, zatim informativno-obrazovne aktivnosti u području gospodarenja otpadom vrijedne 480 tisuća kuna i sufinancirane 85 posto. Izrada projektne dokumentacije za obnovu srednjovjekovnog Zelingrada vrijednosti milijun i 700 tisuća kuna financirana u potpunosti iz EU fondova. Izgradnja reciklažnog dvorišta vrijednosti 2,5 milijuna kuna, sufinancirana oko 60 posto, zatim projekt regionalne vodoopskrbe vrijednosti 65 milijuna kuna i sufinanciran 70 posto iz EU fondova, a 20 posto Hrvatske vode. Ako bi sve to zbrajali ove godine imamo projekte u vrijednosti 100 milijuna kuna.

U prvom mandatu 2013. ste uvjerljivo pobijedili, 2015. godine imali ste izvanredne izbore gdje ste pomeli konkurenciju, a sada na zadnjim izborima ste pobijedili u drugom krugu sa osvojenih 53,69 posto. Biste li rekli za sebe da radite dobar posao ili da jednostavno u Svetom Ivanu Zelini ne postoji kvalitetna oporba?

2015. godina bila je vrlo specifična zato što je mandat zapravo počeo 2013. i za godinu i pol se ne može puno toga napraviti, ali bila je pozitivna atmosfera. Riješili smo par gorućih problema i problem oko izglasavanja proračuna. Moj cilj je da upravo kroz ove četiri godine mandata pokažem i dokažem da se može jako puno toga napraviti, što govori i ovih 100 milijuna kuna projekata.

Kao član HNS-a kako vidite perspektivu vaše stranke s obzirom da u nacionalnim okvirima anketno baš ne stojite dobro?

HNS ima određenih unutarnjih problema. Bilo je dosta razilaženja u mišljenjima zadnje dvije tri godine i dio članova je napustio stranku i osnovao neku novu, zadnji primjer je Glas. Ja HNS više promatram kroz pojedince koji imaju rezultate. Jako malo se priča o gradonačelnicima i načelnicima koji su već drugi ili treći mandat na vlasti, koji imaju izvanredne rezultate i koji su članovi HNS – a, ali nisu toliko eksponirani. Ja sam prvi gradonačelnik iz HNS-a u Zagrebačkoj županiji, i tada je vidljivost HNS-a bila 2,3 posto. Danas možemo reći da Zagrebačka županija ima tri grada gdje su gradonačelnici i zamjenici iz HNS-a – Dugo Selo, Sveta Nedjelja i Sveti Ivan Zelina, i Vrbovec sa zamjenikom. Činjenica je da svi ti gradovi pokazuju rast, Sveta Nedjelja je proglašena najboljim srednjim gradom za gospodarstvo, a mi imamo 100 milijuna kuna projekata.

Podržavate li rad aktualne Vlade?

Što se tiče Vlade ja bih se fokusirao na pojedince. Činjenica je da su svi pokazatelji pozitivni, od gospodarskog rasta, rasta BDP-a, smanjenja vanjskog duga i deficita. Ali opet u svakoj Vladi ima ministara koji nisu pokrenuli reforme koje su trebali. Veliki zahvati uzrokuju velike otpore. Znam koliko je teško voditi velike projekte, uvijek imate nekog tko pruža otpor.

Još tjedan dana i dolaze nam predsjednički izbori, imate li kandidata kojeg preferirate ili ste se unutar stranke dogovorili koga ćete podržati?

Odluka HNS-a bila je da se nećemo uključivati u ovu predsjedničku kampanju i zapravo se postavilo pitanje trebaju li nam, u ovakvom obliku predsjednički izbori, jer se dižu tenzije. Kod nas predsjednik nema neke velike ovlasti tako da je stav bio, da bi bilo bolje da se predsjednik bira u saboru i da postoji neka sinergija između sabora i predsjednika, jer predsjednik predstavlja našu zemlju u inozemstvu, uspostavlja odnose i povezuje gospodarstvenike. Znači trebao bi biti pozitivan odnos, a ovako se troši puno vremena na obilaske i prepucavanja po medijima.

Kakva je zapravo situacija u Svetom Ivanu Zelini po pitanju tvrtki, obrtnika i zaposlenosti, a s obzirom da gravitirate Zagrebu ostaju li mladi u gradu ili se većina odlučuje za metropolu?

Zelina ima svoje snage, ima veliki broj obrtnika i tvrtki i automatski i velik broj radnih mjesta. Ali opet grad Zagreb je vrlo primamljiv, plaće su tamo 20-30 posto veće, tako da postoji velika migracija. Otprilike preko 30 posto stanovnika putuje na posao u Zagreb, ali imate i određeni broj njih koji iz Zagreba ili Dugog Sela dolaze na posao u Zelinu. Kad gledamo samu situaciju u gradu, ove godine smo bili finalist po situaciji gospodarstva u gradu u konkurenciji srednjih gradova, šesti smo Hrvatskoj po ulaganju u obrazovanje, treći po rastu zaposlenosti u periodu 2013.-2017. godine i među prvih deset prema najnižoj stopi nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Na 16 tisuća ljudi samo 161 nezaposlenih.

Poznato je da Zelina ima ogroman turistički potencijal, posebice u segmentu vina i hrane. Kakva je sada trenutna situacija?

Turizam nam je najveća boljka, upravo zbog bazena koje smo imali, a trenutno ih nema. Oni su bili temelj turizma i od njih je živio cijeli kraj. Krenuli smo na način da stvaramo događanja, da dovodimo ljude u Zelinu, a kada budu bazeni da to zaživi u nekoj sinergiji. Zelina ima dugu tradiciju raznih manifestacija, jedna koja je najdugovječnija jest „Izložba vina kontinentalne Hrvatske“. Zatim Kestenijada, Kajkavski recital za škole i Kajkavski recital suvremenog kajkavskog pjesništva, Loparijada, Sarmijada, Lego izložba, Vatrogasni vikend, Konjička revija, Filmski festival kratkog filma, Šatorijada, Gljivarijada, Moto i off road susreti, Breg down i brojna sportska i druga događanja. Što se tiče turističkih rezultata definitivno se osjete pozitivni trendovi i svake godine Zelinu posjećuje sve više turista.

S obzirom da imate dosta ambiciozne planove u budućnosti i pokrenuli ste dosta financijski teške projekte planirate li se kandidirati opet za gradonačelnika?

Apsolutno.