Predviđa se da će globalno tržište audioknjiga rasti po složenoj godišnjoj stopi od 25,7 posto do 2033., prema izvještaju market.us. U Hrvatskoj je tržište još u začetku, no osnivačice platforme book&zvook, ističu da su u posljednjih godinu i pol dana značajno povećale produkciju, ali i broj korisnika.

Produkcijska kuća Audio Store Transonica s platformom book&zvook za audio knjige počela je s radom 2018. godine s tek 10 knjiga, a do prvih stotinu stigli su u pet godina. U posljednjih godinu i pol ubrzali su produkciju te došli do oko 200 naslova, dok istodobno bilježe oko 60.000 preuzimanja aplikacije i 35.000 aktivnih korisnika u prošloj godini.

Za usporedbu, u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko pet tisuća papirnatih knjiga. Kako je Hini rekao predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina u taj broj uključeni su i udžbenici s oko 10 posto ukupne produkcije, a književnost, odnosno beletristika prema gruboj procjeni čini oko 40 posto ukupne produkcije.

Ljubica Letinić, suvlasnica platforme book&zvook, vratila se prošli tjedan sa sajma knjiga u Londonu (London Book Fair), gdje je, kako ističe, ostvarila kontakte za suradnju s najvećom svjetskom platformom za audioknjige Audible te izdavačem Penguin Random House Audio.

Velikim izdavačima nedostaju mali jezici

Kako navodi, Audible im nudi izravan ulazak na platformu, dok Penguin želi razvijati partnersku suradnju. Ističe i da velikim izdavačima nedostaju mali jezici, zbog čega njihov katalog od oko 200 knjiga postaje sve zanimljiviji, otvarajući mogućnost plasmana hrvatskih audioknjiga na globalno tržište.

Kaže i da im je cilj povećati produkciju, s minimalno 60 i ambicijom do 100 novih naslova godišnje. Letinić dodaje da su velika anglofona tržišta zasićena, posebno dominantnom anglosaksonskom produkcijom, zbog čega raste interes za manje zastupljene jezike i kulture, uključujući književnost jugoistočne Europe.

Proizvodnja audioknjige složen je i višefazni proces koji uključuje velik broj stručnjaka, kaže Letinić, od odabira naratorskog glasa koji će “leći” tekstu, do detaljne pripreme samog teksta, primjerice provjere izgovora stranih imena i nepoznatih pojmova. Pisani tekst pritom često treba prilagoditi za slušanje, jer nije izvorno pisan za govor pa zahtijeva drugačiji ritam, interpretaciju i dodatne oznake poput mjesta za dah ili naglaske.

Ističe da je snimanje dugotrajan proces, ako knjiga traje oko 20 sati, glumcu je obično potrebno i do 40 sati rada u studiju. Nakon toga slijedi opsežna postprodukcija u kojoj se snimka tehnički obrađuje – čisti se od mehaničkih pogrešaka poput ponavljanja ili kašljanja te frekvencijski i dinamički uređuje, dodaje.

U završnoj fazi audioknjiga se dodatno oblikuje i obogaćuje zvukom, dobiva svojevrsnu “zvučnu košuljicu”, odnosno uvodne i završne elemente, a ponekad i diskretne ambijentalne ili dramaturške zvučne slojeve. To je posebno izraženo kod dječjih knjiga, gdje se koriste dodatni glasovi i zvučni efekti kako bi sadržaj bio privlačniji za slušanje.

Novo tržište rada za glumce i druge kreativce

Osim same produkcije, audioknjige otvaraju i novo tržište rada za glumce, zvučne dizajnere i druge kreativce te stvaraju širu kulturnu infrastrukturu.

Letinić ističe da među stranim autorima na njihovoj platformi po slušanosti prednjači Gabriel García Márquez, čija je knjiga “Vidimo se u kolovozu” ostvarila velik uspjeh. Od domaćih autora posebno se izdvaja Miljenko Jergović, koji je kontinuirano među slušanijima, a nedavno su snimili i njegov drugi naslov “Rat”. Među zapaženijim djelima spominje i Vladana Desnicu, čije “Proljeća Ivana Galeba” također bilježi značajan interes publike.

Najavila je i da je Brano Jakubović član bosanskohercegovačkog sastava Dubioza kolektiv, snimio svoju zvučnu knjigu koja će biti objavljena na book&zvook.

“Smatram da potreba za audioknjigom postoji, ako uzmemo segmente društva kao što su mladi koji ne znaju čitati, djecu, zatim starije osobe oslabljenog vida, a u tu je i cijeli niz situacija poput vožnje kada audio knjiga dobro dođe”, rekla je urednica u izdavačkoj kući Hena com Nermina Husković. Dodala je da audioknjigu ne smatra konkurenciju papirnatoj, nego da na nju gleda kao na proširivanje interesa za čitanjem.

Isti stav o zvučnim knjigama ima i Nikolina Terzić iz izdavačke kuće Znanje.