Ministar turizma i sporta Tonči Glavina naglasio je da se prijedlogom zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ne zabranjuje kratkoročni najam već uvodi transparentan i digitaliziran sustav iznajmljivanja koji će suzbiti nelojalnu konkurenciju i poslovanje u ‘sivoj zoni’, dok oporba tvrdi da se izjednačava rentijere i obiteljske iznajmljivače.
”Ovim zakonom ne zabranjuje se kratkoročni najam. Većina iznajmljivača posluje odgovorno i zakonito, njima zakon donosi pravnu sigurnost jer uklanja nelojalnu konkurenciju koja posluje izvan sustava”, rekao je ministar u Hrvatskom saboru u srijedu tijekom predstavljanja prijedloga zakona.
Svaka smještajna jedinica koje se oglašava na digitalnim platformama morat će imati jedinstveni registracijski broj čime se, dodaje Glavina, omogućuje sustavna razmjena podataka između digitalnih platformi i države. Svi upravni postupci vodit će se elektroničkim putem, od podnošenja zahtjeva za dodjelom registracijskog broja, preko komunikacije s nadležnim tijelima do izdavanja konačnih rješenja.
“Zakonskim izmjenama želimo suzbiti neregistrirano poslovanje i sivu ekonomiju, uspostaviti transparentan sustav kratkoročnog najma, potpuno digitalizirati postupke, podići kvalitetu turističke ponude, zaštiti zakonite pružatelja usluge kao i pravog domaćina”, poručio je.
Pitanje neregistriranih objekta koji nisu dio digitalnih platformi ulazi u ovlasti turističkih inspektora
Na pitanje zastupnice Danice Baričević (HDZ), što s neregistriranim objektima za pružanje smještaja koji nisu dio digitalnih platformi, ministar odgovara da to pitanje ulazi u ovlasti turističkih inspektora.
“Turistički inspektor sada će moći po prvi puta na daljinu ili pod tajnim identitetom registrirati smještaj u onim objektima koje se nalaze na raznim grupama i oglasnicima koji nisu dio digitalne platforme i na taj način evidentirati kršenje propisa”, kazao je.
Iako je kratkoročni najam pridonio razvoju turizma jer je povećao dostupnost smještaja, on je s druge strane smanjio dostupnost stanova za dugoročno stanovanje, što je problem s kojim se suočavaju svi turistički gradovi u Europi, napomenuo je resorni ministar.
“Pravnim osobama i obrtnicima ukidamo mogućnost nove kategorizacije soba, apartmana i studio apartmana u prostorima stambene namjene. Navedeni smještajni objekti pravnih osoba i obrtnika koji imaju važeće rješenje u prostorima stambene namjene, imat će prijelazni rok od 10 godina za usklađenje sa zakonom”, naglasio je.
Što se ostalih izmjena tiče, za hotele i kampove produljuje se rekategorizacija s četiri na pet godina te uvodi obveza rekategorizacije za druge vrste smještajnih objekata za koje do sada nije postojala, kao što su sobe, apartmani, kuće za odmor, hosteli, planinarski i lovački domovi, prenoćišta, odmarališta i dr. Također, zabranjuje se konzumacija energetskih pića u ugostiteljskim objektima maloljetnicima.
Ante Kujundžić (Most): Vrijednost hrvatskog turizma nije samo u zidovima nego i u ljudima
Oporbeni zastupnici upozorili su da zakon u istu kategoriju stavlja rentijere i obiteljske iznajmljivače.
”Vrijednost hrvatskog turizma nije samo u zidovima nego i u ljudima. Obiteljski iznajmljivači, za razliku od rentijera, popunjava obiteljski budžet ili školuju vlastitu djecu. Onaj tko je u svojoj kući domaćin svojim gostima je onaj koji šalje sliku hrvatskog turizma”, rekao je Mostov Ante Kujundžić.
“Ne možemo u istu kategoriju staviti onog tko živi u svojoj kući i iznajmljuje dva ili tri apartmana i onog tko ih ima deset koje iznajmljuje isključivo radi svog profita. Nije svejedno tko gradi hrvatski turizama i kakav turizam imamo”, složio se IDS-ov Dalibor Paus.
Nekontrolirani kratkoročni najam postao je glavni krivac za stambenu krizu u Hrvatskoj, ustvrdila je zastupnica Glasa Anka Mrak Tartaš.
“Ako želimo napraviti iskorak u turizmu, prvo treba napraviti analizu. Što želimo od hrvatskog turizma? Da se razvija samo u velikim sustavima i hotelima ili i u domaćinstvima? Znamo li koliko ukupno kreveta za smještaj imamo? Što je sve siva zona i koje rezultate očekujemo za dvije godine?”, upitala je.
Ministar Glavina odgovara im da zakon, suprotno njihovim tvrdnjama, štiti one koje generacijama grade hrvatsko gostoprimstvo daju posebnu vrijednost turističkoj ponudi. “Ovaj zakon dodatno uređuje tu uslugu, točno određuje tko može ostvariti pravo na pružanje usluga u domaćinstvu”, poručio je.
SDP-ova Sanja Radolović pitala je ima li Hrvatska dovoljno turističkih inspektora koji bi nadzirali provedbu zakona.
“Njih je trenutno 70. Zbog toga smo proširili nadležnosti na carinsku upravu i komunalne redare kako bi svaka destinacija mogla samostalno rješavati taj problem”, kazao je Glavina. Dodao je da će sve kazne koje prikupe komunalni redari biti prihod komunalnih službi.