Hrvatski generalski zbor predlaže da se Hrvatski zrakoplovni savez, koji djeluje kao udruga, transformira u državnu instituciju te da se osnuje međuresorno povjerenstvo koje bi izradilo model razvoja i financiranja Saveza i aeroklubova te ih snažnije povezalo sa sustavom domovinske sigurnosti.
Na konferenciji za medije „Mladi u potpori sustava domovinske sigurnosti kroz sudjelovanje u aktivnostima aeroklubova“ upozoreno je da brojni aeroklubovi djeluju u otežanim uvjetima te da sustav treba transformirati jer Savez djeluje kao udruga, a brojni klubovi suočavaju se s nesigurnim i nedostatnim financiranjem bez strateških planova razvoja.
General-bojnik Josip Štimac, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, rekao je kako aeroklubovi i zrakoplovna infrastruktura mogu predstavljati vrijedan resurs za potrebe države te imati važnu ulogu u obrazovanju budućih pilota, tehničara, operatora dronova i drugih stručnjaka.
Savez iz udruge transformirati u državnu instituciju
„Popularizacija i razvoj aeroklubova i zrakoplovne infrastrukture mogu osigurati neiscrpan bazen ljudskih, materijalnih i infrastrukturnih resursa za potrebe sustava domovinske sigurnosti, od budućih pilota i tehničara do operatora dronova i kontrolora letenja“, rekao je Štimac.
Podsjetio je kako je važnost takvih kapaciteta potvrđena i tijekom Domovinskog rata, kada se pokazala sposobnost improvizacije, a u obranu su bili uključeni poljoprivredni i sportski zrakoplovi te da to iskustvo pokazuje važnost dugoročnog razvoja zrakoplovne infrastrukture i stručnih kadrova i izvan vojnog sustava.
Po njegovim riječima, sadašnje stanje zahtijeva sustavna rješenja, a prvi korak trebalo bi biti osnivanje međuresornog povjerenstva koje bi izradilo prijedlog razvoja Hrvatskog zrakoplovnog saveza i aeroklubova te definiralo njihov položaj u sustavu domovinske sigurnosti, model financiranja te način upravljanja i razvoja infrastrukture.
Hrvatski zrakoplovni savez sada djeluje kao udruga, a Hrvatski generalski zbor predlaže da se transformira u državnu instituciju.
„HZS bi trebao postati ozbiljna državna institucija koja će biti pokrovitelj aeroklubovima”, rekao je Štimac i dodao da sportski aerodromi trebaju biti proglašeni infrastrukturom od javnog interesa, uz uspostavu stabilnog financijskog modela, jasnih pravila upravljanja i jačanje profesionalnih kapaciteta.
Iskustvo Njemačke
Bojnik Marijan Picak istaknuo je da razvijene europske države zrakoplovni sport promatraju znatno šire od same sportske aktivnosti. „U Njemačkoj djeluje oko 1500 aeroklubova i oko 90 tisuća članova, a država smatra da jaki aeroklubovi pridonose tehnološkom razvoju društva i stvaranju kadrovske baze za zrakoplovstvo“, rekao je Picak.
Istaknuo je i da se kroz aktivnosti aeroklubova stječu znanja iz aerodinamike, meteorologije, elektronike, navigacije i drugih područja važnih za razvoj zrakoplovstva te da Njemačka ima dvije jake organizacije za zrakoplovne sportove, civilnu i onu u kojoj sudjeluju bivši djelatnici vojske.
Predstavnik Aerokluba Penkala, umirovljeni pilot i padobranac Ivica Bionda, govorio je o radu s djecom i mladima te istaknuo da interes za zrakoplovstvo postoji, ali da ga treba sustavno razvijati. „Samo u posljednje tri godine kroz naše radionice prošlo je gotovo 2000 djece“, rekao je Bionda.