Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Hrvatska voćarska zajednica (HVZ), pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, organiziraju 14. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem.
Dvodnevna manifestacija pod nazivom „Jačanje konkurentnosti hrvatskog voćarstva.“ započela je jutros u Tuheljskim Toplicama.
Savjetovanje je namijenjeno proizvođačima voćarima, djelatnicima znanstvenih i javnih ustanova, stručnjacima iz poljoprivrede, industrije, trgovine i ostalih srodnih djelatnosti kao i široj javnosti.
Pomoćnik ministrice poljoprivrede Zdravko Tušek napomenuo je kako domaće voćarstvo još uvijek nije na tehnološkoj razini na kojoj su zapadne zemlje, ali da Ministarstvo poljoprivrede s pratećim institucijama, radi na povećanju konkurentnosti.
– Danas je našim voćarima na raspolaganju čitav niz mjera poljoprivredne politike. Tu su izravne potpore na koje imaju pravo naši poljoprivredni proizvođači, prije svega voćari, isto tako proizvodno vezane potpore, gdje mogu dobivati potpore upravo za svoju određenu vrstu proizvodnje.
Velike iskorake unatrag nekoliko godina napravili smo po pitanju financiranja proizvođačkih organizacija, gdje omogućavamo poljoprivrednicima da se udružuju, da zajednički nastupaju na tržište. Moramo spomenuti i Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama koji je po prvi put prije izvjesnog vremena donesen u Hrvatskoj, a Hrvatska je i jedna od prvih zemalja koja je taj zakon donijela kako bi zaštitila naše proizvođače – poručio je Tušek.
Doc. dr. sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i predsjednik organizacijskog odbora 14. Savjetovanja hrvatskih voćara rekao je kako se na savjetovanju pokušavaju detektirati sve kritične točke s kojima se susreću hrvatski voćari i pronaći rješenja.
– Hrvatsko voćarstvo zaista ima sve predispozicije da ide naprijed, da se razvija, da bude konkurentno, a mi nastojimo jednostavno te kritične točke otkloniti i naše voćare staviti na još kvalitetnije noge, iako oni ističu da vrijeme za njih nije povoljno. Planiramo uvesti sustav označavanja sljedivosti, kao što je to krenulo s mesom, jajima, brašnom, kruhom. Sljedeće godine ćemo implementirati sustav i na voće i povrće i mislim da je hrvatsko tržište dovoljno senzibilizirano, da hrvatski potrošač traži hrvatsko voće i povrće, ali često puta nije jasno istaknuto na policama naših trgovačkih lanaca – istaknuo je Dugalić.
Boris Puškar, pomoćnik ravnatelja Agencije za hranu i poljoprivredu kazao je da Hrvatska nema dovoljno voća za vlastite potrebe te da je zabrinjavajuća tendencija pada proizvodnje jabuka, mandarina i krušaka.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice istaknuo je da se unatoč povoljnim agrotehničkim mjerama za poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj proizvede u prosjeku oko 180 tisuća tona voća godišnje.
Zdravko Tušek, izaslanik ministrice poljoprivrede Marije Vučković napomenuo je kako unatrag nekoliko godina Ministarstvo poljoprivrede radi na tome kako bi hrvatski voćari bili konkurentni te da je voćarima na raspolaganju niz financijskih mjera poljoprivredne politike.
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar osvrnuo se na usitnjenost parcela.
– Na 1169 hektara imamo negdje 7038 parcela, s obzirom da je veliki broj parcela vidi se problem bavljenja voćarstvom na području Krapinsko-zagorske županije, a to su usitnjene parcele. Ono što bi moglo biti budućnost voćarstva je ekološka proizvodnja. Imamo oko 100 hektara pod poljoprivrednim proizvodima, od čega je 25 hektara upravo u voćarskoj proizvodnji i to prije svega malina, kupina, borovnica i oraha, i 20 hektara u prijelaznom razdoblju od čega je 90 posto vezano uz voćarsku proizvodnju i bobičasto voće – kazao je Kolar.
Savjetovanje voćara otvorila je Marijana Petir, izaslanica predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović.
– Proračunsko se razdoblje bliži kraju, vidimo da su potrebe za ulaganjima jako velike, a iskoristivost je relativno slaba, još uvijek daleko ispod 50%, ali se vide trendovi da taj novac u posljednje vrijeme nekako brže stiže u ruke naših poljoprivrednika i nadam se da ćemo uspjeti ono što je osigurano, a to je 2,4 milijarde eura za ruralni razvoj do kraja 2020. godine, i iskoristiti jer ulaganja su nužna i u infrastrukturu, ali i u kapacitete prerade i u samu poljoprivrednu proizvodnju – kazala je Marijana Petir i izrazila zadovoljstvo što je na njezinu inicijativu donesen Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse u Hrvatskoj.
Hrvatska agencije za poljoprivredu i hranu dodijelila je priznanje i povelju za poseban doprinos razvoju voćarstva.
Priznanje za uzornog voćara primio je Nedeljko Trgovec iz Poznanovca, a povelju za poseban doprinos razvoju voćarstva u ime Općine Desinić primio je načelnik Zvonko Škreblin.
prigorski.hr






















