Ovogodišnji program 18. Noći muzeja u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja u Križevcima započeo je u petak 27. siječnja nastupom učenika Glazbene škole Alberta Štrige uz klavirsku pratnju prof. Gordane Božić.
Središnji program ovogodišnje manifestacije bila je promocija novog izdanja „Križevačkih štatuta“, najpoznatijih hrvatskih vinsko-pajdaških regula zapisanih u 19. stoljeću na kajkavštini onoga vremena, a koji su 2019. godine zaštićeni kao nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture i medija.
Urednica izdanja je doc. dr. sc. Tanja Baran, počasna predsjednica Društva za očuvanje križevačke baštine „Križevački štatuti“ i članica Upravnog odbora Društva. Promocija ove vrijedne publikacije održana je u prostorijama Likovne galerije, a predstavili su je suizdavači gradonačelnik grada Križevaca Mario Rajn, direktor Prigorski Media d. o. o. Željko Picig, urednica izdanja doc. dr. sc. Tanja Baran i Zoran Homen, kao hižni japica poznat po brojnim izvedbama uloga iz „Štatuta”.
Križevački gradonačelnik Mario Rajn rekao je kako mu je zadovoljstvo što su najpoznatije vinsko-pajdaške regule „Križevački štatuti“ zaživjele u novom, suvremenom izdanju. „Od 2019. godine oni nose i status zaštićenoga kulturnog nematerijalnog dobra i ponos su grada Križevaca. Na meni je prisjetiti se svih zaslužnih sugrađana za prijašnja izdanja i zahvaliti Tanji Baran, autorici modernog i sveobuhvatnog izdanja ‘Križevačkih štatuta’ koji su na ponos gradu Križevcima.
Ovo je izdanje cjelovito pa donosi i manje vinske regule iz nekih drugih hrvatskih gradova, kao i obred krštenja mošta, pa kad se prelista izdanje onda se odlično vidi bogatstvo koje naši ‘Križevački štatuti’ nose, čime se pronosi ime našega grada“ – rekao je Rajn i zaključio kako je Tanja Baran uložila puno vremena i truda u novo izdanje ‘Križevačkih štatuta’, kao i pripadajućega novog Hižnog protokola i nove Pajdaške legitimacije.
Direktor poduzeća Prigorski Media Željko Picig istaknuo je „kako mu je drago da se ove muzejske noći uz ‘Križevačke štatute’ zlatna kapljica toči.“ „Moja je uloga u ovom projektu višestruka. Kada je urednica izdanja moja sestra Tanja rekla da treba pomoći oko novog izdanja ‘Križevačkih štatuta’, nisam imao izbora. Moj je cilj naš prigorski kraj brendirati liderski u medijskom smislu, zato sam uvijek spreman pomoći kad treba brendirati Križevce, ‘Križevačke štatute’, križevački kraj, križevačka vina i općenito Križevce u turističkom i kulturnom smislu.
Bio sam prvi predsjednik Društva za očuvanje križevačke baštine ‘Križevački štatuti’ još 2014. godine, a drago mi je što se vođenja Društva zatim prihvatio današnji predsjednik Siniša Katavić. On danas jako dobro vodi Društvo i uz potporu Tanje Baran ima već toliko planova i projekata da će gradonačelniku za realizaciju trebati još 2 do 3 mandata“, istaknuo je Picig zaključivši govor riječima: „Živjeli ‘Križevački štatuti’!“
Urednica novog izdanja Tanja Baran prisjetila se grupe Bube u kojoj je kao mlada Križevčanka svirala te po toj glazbi bila povezana s radijskom urednicom pa poslije direktoricom križevačke Turističke zajednice Vlastom Kliček. „Pomažući njoj u turističkom uredu gledala sam kako se voli svoj grad, čemu su me najviše naučili baš Vlasta Kliček i Zoran Homen. Slušala sam i otužne priče o tome tko će znanstveno i stručno valorizirati ‘Štatute’ jer takve osobe nema pa sam se kasnije, da se odužim rodnome kraju, prihvatila analize ‘Štatuta’ i kroz magistarski i doktorski rad“, istaknula je urednica. „Logičan slijed bila su ova nova izdanja ‘Štatuta’, ali da bi se cijela Hrvatska ponovno zabavljala po tim regulama, kao što je to bilo nekad, nedostaje nam puno toga, ponajprije dramski tekst po kojem će se ‘Štatuti’ izvoditi po točno određenim ulogama i pravilima. Danas ‘Križevačkim štatutima’ nedostaje izvedbenost“, nadodala je.
„Križevce vidim kao grad hrvatske vinske kulture, zato što su ‘Križevački štatuti’ ključni spomenik hrvatske vinske kulture. Postoje još manje regule koje idu uz ‘Križevačke štatute’ i ritual o krštenju mošta“, naglasila je Tanja Baran i napomenula kako su ‘Križevački štatuti’ u novom izdanju predstavljeni dizajnerski moderno i leksički razumljivo prosječnom kajkavcu. Uz ‘Štatute’ objavljen je i Hižni protokol u koji su se upisivali pajdaški susreti, knjiga koju je nekada trebala imati svaka kuća, a bila je toliko važna da se stavljala pod ključ. Treća je publikacija u trolistu Pajdaška legitimacija koja sadrži dijelove krštenja mošta, Štatute, štrofove, tj kazne i neke paragrafe.
„Tu legitimaciju treba zaslužiti jer postoje četiri vrste pajdaša po ‘Štatutima’. Ispiti bilikum od 0, 7 znači primanje u pajdašiju i dobivanje Pajdaške legitimacije“, poručila je urednica. Predstavljanje novog izdanja ‘Križevačkih štatuta’ završilo je uredničinom zdravicom-zahvalnicom i pjesmom. Cjelokupni je program kroz šalu i izvedbu dijelova iz ‘Štatuta’ spretno vodio daroviti Zoran Homen, umirovljeni ravnatelj križevačkoga Gradskog muzeja.
Donosimo video i galeriju fotografija.
