Knjiga „Usmena književnost križevačkoga kraja“ autorice Tanje Baran svečano je u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima predstavljena u srijedu u Hrvatskom domu u Križevcima.
O knjizi su uz autoricu pred brojnom okupljenom publikom govorili najistaknuti poznavatelji usmene književnosti u Hrvatskoj professor emeritus Stipe Botica kao pisac predgovora te recenzentica prof. dr. sc. Ljiljana Marks, uz nazočnost druge recenzentice dr. sc. Emine Dabo Hunjak.
Dramska prvakinja Branka Cvitković interpretirala je zapise pjesama, pripovijesti, molitava protiv uroka i zagonetki zabilježenih u križevačkom kraju i objavljenih u knjizi, KUD „Prigorje“ izvelo je nekoliko pjesama koje su zapisane u 19. stoljeću i također objavljene u knjizi, dok je kroz program vodila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima mr. sc. Renata Husinec.
Knjigu su predstavljači opisali kao odličan model po kojem bi usmenu književnost mogle i trebale ukoričiti i ostale hrvatske sredine.
„Dobrim metodološkim pristupom, jasnom strukturom, bogatom analizom i vrsnom interpretacijom, autorica doc. dr. sc. Tanja Baran ostvarila je ovo iznimno vrijedno djelo hrvatske tradicijske kulture, čemu je nadodala svu analiziranu usmenoknjiževnu građu u drugom dijelu knjige, što ovu usmenoknjiževnu monografiju, objavljenu na više od 500 stranica, čini cjelovitom, uzorno oblikovanom i primjerom drugima“, istaknuo je professor emeritus Stipe Botica.
Prof. dr. sc. Ljiljana Marks predstavljajući okupljenima sadržaj knjige istaknula je da su Križevci bili jedan od ključnih gradova Hrvatskoga narodnoga preporoda u Hrvatskoj te da autorica u knjizi temeljito prezentira društveni i kulturni život grada u kojem su djelovali poznati hrvatski ilirci Antun Nemčić, Mirko Bogović, Ljudevit Farkaš Vukotinović, Franjo Marković te u takvo ozračje kontekstualizira zapise usmene književnosti.
„Tanja Baran nam je darovala prvu foklorističku studiju križevačkoga kraja te pokazala da su Križevci odgovorili na sve nacionalne poticaje za prikupljanjem usmene književnosti tijekom 19. stoljeća i kasnije. Primjerenom uporabom žanrovskih komponenti i kodova autorica je stvorila knjigu koja može poslužiti kao priručnik u sveučilišnoj nastavi“, zaključila je prof. Marks.
„Autorica Tanja Baran danas je urednica Radio Sljemena, naslovna je docentica na Fakultetu hrvatskih studija, predsjednica je Udruge za promicanje znamenitih Križevčana ‘Dr. Stjepan Kranjčić’ i počasna predsjednica Društva za očuvanje križevačke baštine ‘Križevački štatuti’. Još nema 50 godina, a ima biografiju kojoj se mnogi mogu čuditi. Za Križevce je učinila uistinu mnogo i na tome joj zahvaljujemo. Odrastala je uz sve nas i ona će, što god u životu dalje radila, zauvijek biti naša Tanja“, rekla je mr. sc. Husinec izrazivši zadovoljstvo što je ta kapitalna knjiga objavljena uz 180. rođendan Matice hrvatske i što je iznjedrena baš iz Križevaca, grada iznimno bogate kulture i tradicije.
Autorica doc. dr. sc. Tanja Baran istaknula je da ju je prof. Botica još kao studenticu kroatistike molio da ne zalazi u druge teme već da se bavi svojim rodnim krajem Križevcima, budući da je u usmenoknjiževnom smislu bio potpuno neistražen.
„Poslušala sam mentora. Zato sada u ovoj knjizi imamo građu koja je križevačkoj i hrvatskoj kulturnoj javnosti dosada uistinu bila potpuno nepoznata. Jedino se u javnosti dosad znalo za poznate hrvatske vinsko-pajdaške regule ‘Križevačke štatute’ koji su također stvoreni u narodu i zapisani su u 19. stoljeću, sve ostalo dosad je bilo nepoznato. A radi se o petnaestak obimnih rukopisa koje su ponajviše po poticaju Matice hrvatske u 19. stoljeću ostvarili najpoznatiji hrvatski kulturni promicatelji poput Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Đure Deželića, Franje Ksavera Kuhača, kao i obrazovani ljudi koji su djelovali u Križevcima i po križevačkim selima, ponajviše učitelji. Tako u knjizi imamo i tekstove i znanstvenu analizu tekstova ponajviše lirskih pjesama, ali i pripovijesti, bajki, basni, basmi, molitava, zdravica, zagonetki, poslovica iz samih Križevaca, ali i iz Svete Helene, Maloga Potočeca, Majurca, Vojakovca, zatim s Kalnika, Visokog, Mikovca kraj Miholca, Svetog Ivana Žabna, Brezovljana, dok je najbogatiji zapis iz sela Dubovca“, istaknula je autorica i pozvala križevačku intelektualnu elitu na daljnje zapisivanje usmene književnosti u križevačkom kraju.
Na kraju je održala zdravicu po „Križevačkim štatutima“ u kojoj je osobito zahvalila središnjici Matice hrvatske kao nakladniku te Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH koje je u cijelosti financiralo objavljenu knjigu.
