U Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice u Križevcima u četvrtak je održano zanimljivo predavanje ‘Ajmo hrvati se s imenima!’ Gost predavanja bio je križevački anglist, germanist, onomastičar, a od pred nekoliko dana i doktor znanosti Krunoslav Puškar.
Predavanje je organizirao Ogranak Matice hrvatske Križevci, uz podršku i domaćinstvo Gradske knjižnice Franjo Marković. Uvodničarka, predsjednica Ogranka Renata Husinec, istaknula je da se radi o mladom, ali već afirmiranom istraživaču na području lingvistike, a posebno onomastike. I tema njegove disertacije bila su križevačka prezimena, koja uskoro, u prilagođenom obliku izlaze kao knjiga.
Krunoslav Puškar istražio je i obradio matične knjige križevačke župe u 19. stoljeću, te u drugoj polovini 20. stoljeća, sve do vremena kad je radio istraživanje, dakle oko 2014. godine. Za razliku od 19. stoljeća koje je moguće temeljito istražiti prema javno dostupnim matičnim knjigama, matične knjige 20. stoljeća nedostupne su zbog zaštite osobnih podataka.
Župske knjige 20. i 21. stoljeća dostupne su, ali ovdje je građa ograničena samo na krštenu djecu, što je u godinama poslije Drugog svjetskog rata ograničavajući kriterij.
U uvodnom dijelu predavanja iznio je kratku povijest razvoja imena u Hrvatskoj. Ova se povijest u mnogim elementima odvija po sličnim etapama i pravilima kao u kršćanskom (katoličkom) svijetu. Tako se u srednjem vijeku razvijaju narodna imena različite motivacije, koja vremenom postaju obiteljska prezimena. Tridentskim koncilom dolazi do neprirodnog prekida u razvoju narodnih imena, budući su, pored uvođenja matičnih knjiga, propisana i korištenja svetačkih imena. Potom, u 19. stoljeću, pod utjecajem buđenja nacionalne svijesti, dolazi do oživljavanja narodnih imena, te do prilagodbe svetačkih imena tipično narodnoj tvorbi imena. U 20. stoljeću, određenu kakofoniju imena uzrokuju političke promjene, utjecaju ideologija i slično. U posljednje vrijeme u modi su strana imena, imena motivirana pomodnim pojavama poput slavnih osoba, televizijskih serija, ali i imena prvenstveno motivirana težnjom za ekskluzivnošću, imena koja nastoje biti potpuno jedinstvena i prepoznatljiva. Posljedica toga su i veoma čudna imena, kao i sporadične diskusije o potrebi zakonskih ograničenja u odabiru imena.
U župi Svete Ane u Križevcima tokom 19. stoljeća, objasnio nam je Krunoslav Puškar, najčešća su imena Josip i Ana, dok ih slijede Stjepan i Marija. u Prvim razdobljima 19. stoljeća još je potpuna dominacija kršćanskih, svetačkih imena, odabiranih prema kalendarskom načelu. Postupnim prelaskom na vođenje matičnih knjiga na hrvatskom, i imena se postupno nostrificiraju, pa u tom razdoblju bilježimo paralelni život istog imena u različitim inačicama. Tako ćemo čitati istovremeno Jurja i Đuru, Emerika i Mirka, i slično. Ove razlike možda su motivirane nacionalnom pripadnošću, a možda i različitim načinom upisivanja pojedinog duhovnika. Politički motivirana imena poslije Drugog svjetskog rata izostaju iz knjiga krštenih, što je razumljivo.
Na kraju predavanja razvila se živa diskusija, što svjedoči o tome da se radi o zanimljivoj temi, a pošto svatko od nas ima svoje ime, jednako tako, svatko od nas ima i neki odnos prema ovoj tematici.
