Knjiga dr. sc. Krunoslava Puškara ‘Prezimena potkalničkog kraja’ predstavljena je u petak u podrumskoj dvorani Hrvatskoga doma u Križevcima. Ova vrijedna, studiozna i enciklopedijska knjiga donosi spisak i podrobnu analizu svih prezimena koja se u križevačkom kraju pojavljuju kroz najmanje stotinu godina.
Tu je također i pregled ostalih prezimena koja se pojavljuju minimalno dvaput u istraživanoj građi. Prvi dio knjige široka je onomastička studija koja analizira prezimena kroz različite kriterije: jezik, motiviranost, struktura, etimologija itd.
‘Knjiga o svima nama’, kako smo ju nazvali, izašla je iz tiska u zadnjim danima protekle godine, te je već izazvala zanimanje stručne javnosti, kao i građanstva.
Uvodničarka Renata Husinec, u ime organizatora, Ogranka Matice hrvatske u Križevcim istaknula je:
– To umijeće ne dolazi samo po sebi nego se stječe marlj9ivim i smaoprijegornim radom. A dobrog stručnjaka nema bez odličnih učitelja.
Prva recenzentica knjige, ujedno mentorica Kruni Puškaru na izradi doktorskog rada i čitavog ovog istraživanja, prof. dr. sc. Anđela Franjić sa katedre za kroatistiku, istaknula je:
– Ova knjiga je samo dio doktorske disertacije doktora Krunoslava Puškara. U doktoratu obradio je još i osobna imena kao i obiteljske nadimke, ali htio je još i mnogo više. Moralo smo ga čak i prizemljivati, jer je htio mnogo više, pored antroponimije i toponimiju, dakle geografska imena, iapk smo ga zaustavili na antroponimiji. No na kraju se pokazalo da je i to jedan preobilni materijal. Ako vidite ovu knjigu od preko pet stotina stranica, još je toliko ostalo. Knjiga je rezultat desetogodišnjeg istraživanja prezimena iz sadašnjosti i prošlosti Križevaca, kao i stanovnika ostalog dijela potkalničkog Prigorja.
Drugi predstavljač, prof. dr. sc. Velimir Piškorec, predstojnik katedre za njemački jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je:
– Ova knjiga je leksikon, ona je priručnik. U normalnim uvjetima ovo bi bio projekt koji bi bio višegodišnji, sa barem šest-sedam suradnika koji bi svtko svoj dio obradio: jedni bi išli po arhivima i izdvajali građu, drugi bi je prepisivali, teći razvrstavali i tako dalje. Tu ima barem petnaest različitih vrsta poslova koji bi se delegirali unutar tima. A to sve je doktor Puškar učinio sam.
Autor knjige, Krunoslav Puškar u zaključnim je riječima istaknuo:
– Razmišljao sma cijeli dan što bih mogao reći o ovoj knjizi, pa mi je na pamet pala rečenica jednog nobelovca, kad su ga upitali što može reći o svojoj najnovijoj knjizi, pa je rekao, ‘Eto, napisao sma je!’ Na neki način i ja bih mogao reći, ‘Evo tu je knjiga, napisoa sam je, hvala Bogu. Uzmite i čitajte!’ Pisanje ove knjige mogao bih opisati kao onomastički maraton.
Knjiga, koja je i vrijedan antroponomastički doprinos za lokalnu zajednicu, ali i za naciju, koja je i priručnik i leksikon, a donekle i enciklopedija, djelo je, što moramo podvući, rada jednog čovjeka, rada kojeg bi, kako je profesor Piškorec istaknuo, godinama radio tim stručnjaka ‘u normalnim okolnostima’. Veseli nas da poslije ove knjige slijedi i nastavak s obradom osobnih imena, a do tada, pred nama jeknjiga, kako je sam autor istaknuo, uzmite, čitajte! Nemojte se ograničiti samo na to da na brzinu prelistate i potražite vlastito prezime. Prezime i prezimenska građa važna je kulturološka potka koju treba upoznati, a mi smo privilegirani da u našoj sredini radi stručnjak koji nam to omogućuje!
Za glazbeni ugođaj pobrinula se prof. Tamara Perc.
zdenko balog / prigorski.hr
