“Trsek moj zbudi se, dosti si spal, bum te ‘brezal… ¨odjekuje pjesma i čuju se tamburaši u vinogradima. Obilježen je Sveti Vinko, jedan među pet zapovjedanih pučkih svetaca vinogradara i nebeskih zaštitnika vinograda i vinara: sv. Jurja, sv. Ivana, sv. Martina i sv. Mihovila. Program predviđa posebnu »spelanciju«, blagoslov trsa po Križevačkim štatutima.
Vinkovo je kao Vincekovo popularno na sjeverozapadu Hrvatske, Slavonija ga poznaje kao Vincelovo, a na krajnjem istoku naziv mu je Vinceška. Negdje je svečanost točno na dan Sv. Vinka, 22. siječnja, a negdje o vikendu najbližem tome datumu.
Prema narodnim običajima na dan sv. Vinka vinogradari odlaze u vinograde i odrežu dvije-tri rozgve sa tri pupa koje se potom stave u pehar s vodom pokraj prozora. Za izvjesno vrijeme loza potjera pupove, zatim i male grozdove na temelju kojih vinogradar ustvrdi hoće li godina biti rodna i plodna. U ceremoniji, koja se obavlja na otvorenom, uz domaćina sudjeluju i biskup, peharnik, zvonar, pjevači i tamburaši, a loza se kiti kobasicama, slaninom koje simboliziraju plodnost budućeg uroda, a loza se poškropi novim mladim vinom… te da svećenik blagoslivlja vinograde koji s Vincekom u novoj godini počinju sa svojom novom radnom aktivnosti te da zagovara dobar urod kako količinski tako i kakvoćom. Slijede pjesma, ples, šala, gozba, slavljenje vina… općenito – do kada tko izdrži.
Ovogodišnje Vincekovo u Vrbovcu bilo je u Kamenici kod obitelji Ilije-Iće i Jadranke Macut.
Macuti na jednom hektara imaju 6.000 čokota: graševine, zelenog silvanca, muškata otonela i portugisca.
Macuti su i proizvođači rakija: loze, medice, travarice i višnjevače. Oni su rakije izlagali na nacionalnim i županijskim izložbama i dobivali nagrade.
Vincekovo je i ove godine organizirala Vrbovečka udruga vinogradara i vinara uz svesrdnu pomoć Turističke zajednice grada Vrbovca i Grada Vrbovca.
Ova svetkovina spada u narodne običaje s programom kojeg propisuju određena pravila. Tako ova veselica prerasta u ono što se naziva kulturnom baštinom i dobiva svojevrsnu kulturnu konotaciju.
Još od davnina događanje uz Vincekovo počiva na određenim protokolima odnosno štatutima, nastalima uvelike u križevačkom kraju.
Najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule Križevački štatuti, uče kako se zabavljati u prijateljskom okruženju uz vino, pjesmu i zdravice po točno određenim pravilima, doživjele su, eto, dugo očekivano novo izdanje.
Taj ključni spomenik hrvatske vinske kulture sada je objavljen uz blažu jezičnu redakturu i u suvremenom dizajnu, a izdanje je originalno i cjelovito, onako kako je zapisano prije više od stoljeća. Urednica novog izdanja Križevačkih štatuta je dr. Tanja Baran, a nakladnici Društvo za očuvanje križevačke baštine “Križevački štatiti” Grad Križevci i Prigorski Media d.o.o.
Knjiga uz opise sadržaja Križevačkih štatuta po pajdaškim ulogama (stoloravnatela, oberfiškuša, fiškuša, kantušministera, govorača, barilonosca, vunbacitela) i uz ispis paragrafa po kojima se društvo zabavlja, donosi i obilje zdravica od kojih su najvažnije zdravica domovini, pajdaštvu i krasnome spolu.
