U povodu Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima, odnosno antibioticima, koji se svake godine obilježava od 18. do 24. studenoga kojem je ovogodišnja tema „Spriječimo antimikrobnu rezistenciju zajedno“, u prostorima Koprivničko-križevačke županije održana je konferencija za medije na kojoj su medicinski djelatnici upozorili na, poprilično, alarmantno stanje s upotrebom antibiotika.
Riječ je o nastavku kampanje „Upravljanje primjenom antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Koprivničko – križevačkoj županiji“ kojom se javnost želi upozoriti na štetnost koju uzrokuje prekomjerno korištenje antibiotika u liječenju.
Prisustvovali su zamjenik koprivničko-križevačkog župana Ratimir Ljubić, ravnatelj koprivničke bolnice, dr. Mato Devčić, dr. Vesna Mađarić, specijalistica kliničke farmacije Darija Kuruc Poje, liječnica obiteljske medicine Ana Posavec Andrić, ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo Draženka Vadla, medicinska sestra OB dr. Tomislav Bardek, Snježana Vuljak, v.d. ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu, Valerija Bartolić, ravnateljica Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije, Mirjana Hanžeković te pročelnica službe ureda župana Melita Ivančić i pročelnica Upravnog odjela za zdravstveno-socijalne djelatnosti, Maja Blažek.
– Riječ je o dosta značajnoj temi što se vidi i iz medicinskog auditorija koji je danas prisutan s nama. Počeli smo 2019. godine kao prvi u Hrvatskoj koji takvo nešto provode i naša je bolnice prva u Hrvatskoj još 2018. godine provela nadzor potrošnje antibiotika. Antimikrobna rezistencija postala je globalni javnozdravstveni problem – kazao je uvodno zamjenik Ljubić.
Dodao je kako Županija podržava ovaj projekt te će i u budućnosti nastaviti s istim. Ravnatelj bolnice dr. Devčić napomenuo je kako je koprivnička bolnica u mnogočemu bila lider u Hrvatskoj pa tako i u segmentu koji se tiče politike upravljanja antimikrobnom terapijom.
– Ovaj proces u našoj bolnici traje unazad 15-ak godina, a 2017. godine se dogodio moment koji je rezultirao definiranjem ‘A Tima’ te smo naredne godine u Ministarstvu zdravstva stavili pred ministra kvalitetan prijedlog da se ovaj model predstavi na nacionalnoj razini i implementira u najveće potrošače u hrvatskom zdravstvenom sustavu – objasnio je.
Dr. Vesna Mađarić upozorila je kako godišnje oko 25.000 ljudi u Europskoj uniji umire od infekcije bakterijama za koje danas više nemamo antibiotik.
– Predviđa se da će 2050. godine glavni uzročnik smrti biti, svaki treći slučaj, multirezistentne bakterije za koje neće biti odgovora.
Svaka županija u Hrvatskoj ima drugačije osjetljivosti bakterija na antibiotike jer nije ista potrošnja tih lijekova u Zagrebu ili Rijeci. Također, važno je upozoriti kako se velika količina antibiotika se koristiti u uzgoju životinja pa je često meso što kupujemo u trgovačkim centrima već napunjeno antibioticima – objasnila je.
Glavna sestra koprivničke bolnice za bolničke infekcije, Snježana Vuljak napomenula je kako je najučinkovitija prevencija sprečavanja bolničkih infekcija higijena ruku te dodala da već 25 godina uči sve studente, novozaposlene, djelatnike o važnosti toga.
Specijalistica kliničke farmacije Darija Kuruc Poje dodatno je naglasila važnost pranja ruku.
– Obično pranje ruku koje uzimamo zdravo za gotovo je najučinkovitiji način sprečavanja infekcija pa nam je cilj otići u vrtice i niže razrede kako bismo ih naučili pravilno prati ruke – rekla je.
Inače, u koprivničkoj se bolnici u svega šest mjeseci od 2017. do 2018. uspjelo smanjiti potrošnju antibiotika za 300.000 kuna. No, korona je unijela ‘ratno stanje’, objašnjava Kuruc Poje pa je nastala povećana potrošnja antibiotika koju sada ponovno smanjuju.
Ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo upozorila je kako bi nas za nekoliko desetljeća mogla zadesiti slična situacija kakva nas je dočekala u koroni ako ne budemo imali lijekova za zaustavljanje bakterijskih infekcija.
Dr. Mađarić istaknula je kako u razdoblju kada su primjenjivali smanjeno korištenje antibiotika u bolnici nisu zabilježili porast smrtnosti, ali jesu smanjenje komplikacija.
– Otprilike od 100 posto pacijenata koji su imali infekciju covida njih osam posto je trebalo antibiotika. No, u našoj intenzivnoj jedinci liječenja pacijenti su dobivali 100 posto. Tako je u posljednje dvije godine sav napor koji smo ulagali da smanjimo rezistenciju pao u vodu. Naime, porasla je otpornost na svjetskoj razini te je čak CDC priznao da smo izgubili bitku s bakterijskom infekcijom – zaključila je.
