Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti”, jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog običaja bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade.

Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih.

Na Badnjak su ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti.

Muškarci su pak hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.

Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med npr. med s češnjakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača.

Na Badnju večer, u crkvi sv. Ane u Križevcima proslavljena je polnoćka. Vjernici su proslavili svetkovinu Isusova rođenja, a misno slavlje predvodio je župnik Stjepan Soviček. – Kad se približimo tom malenom djetetu u jaslicama, onda osjećamo posebnu toplinu. To je Božić i to ne može nitko drugi donijeti čovjeku nego samo Bog u svojoj ljubavi i patnji prema svima nama- poručio je križevački župnik.

DSC_4091 DSC_4092 DSC_4096 DSC_4097 DSC_4098 DSC_4099 DSC_4104 DSC_4106 DSC_4107 DSC_4108 DSC_4110 DSC_4111 DSC_4112 DSC_4113 DSC_4114 DSC_4115 DSC_4116 DSC_4117 DSC_4126 DSC_4128 DSC_4129 DSC_4137