Povodom obilježavanja 180. obljetnice Matice Hrvatice i Mjeseca hrvatske knjige, Ogranak Matice hrvatske u Križevcima večeras je organizirao predstavljanje knjige Nade Pomper, naslova “Pod jednim zvonom dva jezika: antologija hrvatske i njemačke suvremene lirike”.
Na predstavljanju u Koncertnoj dvorani Glazbene škole Alberta Štrige sudjelovali su akademici Josip Bratulić i Mislav Ježić i priređivačica i prevoditeljica Nada Pomper, koja je, zajedno s dramskim umjetnikom Joškom Ševom, pred publikom čitala odabrane pjesme.
Predstavljanju su nazočili križevački gradonačelnik Mario Rajn, ravnateljica Glazbene škole Alberta Štrige Branka Špoljar, dekanica Viskog gospodarskog učilišta u Križevcima Marcela Andreata Koren i brojni drugi gosti.
Moderatorica predstavljanja bila je Renata Husinec, a u glazbenom programu sudjelovao je Toni Eterović.
O autorici
Nada Pomper (Repušnica, 4. studenog 1942.), spisateljica, prevoditeljica, urednica, nastavnica hrvatskoga jezika s diplomom Pedagoške akademije u Zagrebu. Kao tumač za njemački jezik odlazi 1970. s obitelji u Njemačku, živi u Münchenu. Piše na njemačkome i hrvatskome jeziku (na standardu i na kajkavskome narječju), objavila je više zbirki pjesama, pripovijetke, eseje, putopise. Zastupljena je u tridesetak zbornika i u više antologija, kao i u Hrvatskoj književnoj enciklopediji.
Pjesme su joj prevođene na njemački i rumunjski jezik, a neke su i uglazbljene. U bavarsku književnost ulazi lirikom na njemačkom jeziku u glasilu Literatur in Bayern u Münchenu, a u hrvatsku kajkavsku baštinu lirikom u antologiji Kajkavska lirika Moslavine. Prevodi i objavljuje njemačko suvremeno pjesništvo u novinama Hrvatsko slovo (45 pjesnika). Njemački prijevod lirike Dragutina Tadijanovića Gozba – Festmahl 2000. u izdanju nakladničke kuće Gerhard Hess Verlag u Ulmu nastao je u okviru djelatnosti kao pročelnice za kulturu Društva hrvatskih intelektualaca u Bavarskoj.
Kao članica uredništva djelovala je na izdavanju hrvatskoga glasila Pleter u Münchenu. Članica je Društva suvremene lirike u Leipzigu, Društva književnika Njemačke u Bavarskoj, Udruge Friedrich Nietzsche u Münchenu, Bavarsko- hrvatskog društva u Münchenu, Matice hrvatske te Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu. Za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj angažirala se materijalno, socijalno i kulturno, što čini sve do danas.
