Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu u suradnji sa Središnjim savezom udruga uzgajivača svinja Hrvatske, 19. i 20. veljače u Hotelu Trakošćan organizira 18. Savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj.
Ovogodišnje savjetovanje održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i supokroviteljstvo Varaždinske županije.
Savjetovanje je svojim govorom otvorio župan Varaždinske županije Anđelko Stričak uz kojega je otvorenju nazočio i županijski pročelnik za poljoprivredu i zaštitu okoliša dr.sc. Dragutin Vincek. Župan Stričak je naglasio kako se sve više ovakvih savjetovanja, konferencija i simpozija održava na području županije, i to ih raduje.
– Često tijekom godine naglašavam da našu poljoprivredu, kao Županija potičemo upravo kroz ovakve edukacije i promociju. Danas će ovdje biti spoj struke i uzgajivača gdje će zasigurno doći do nekih odgovora koji ih tište. Između ostalog naglašavam da ćemo mi već na sljedećoj sjednici Županijske skupštine doraditi naš program za mjere i poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno kad govorimo o naših 12 mjera, mjeru nabave matičnog stada ili jata ćemo dići sa 40 na 50 posto, odnosno sa 165 eura na 300 eura. Smatram da ćemo na taj način izaći u susret proizvođačima – naglasio je Stričak.
Ujedno smatram da bi se upravo takvim mjerama trebalo poduzeti sve da se to podigne, između ostalog kao što i često naglašavam pitanje poljoprivrede i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je pitanje nacionalne sigurnosti u proizvodnji hrane-zaključio je župan Stričak.
Krunoslav Karalić, vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kazao je kako je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu zajedno sa Savezom uzgajivača svinja organizator ovog 18. savjetovanja.
– Svakako da ćemo raspravljati o stanju i perspektivama hrvatskog svinjogojstva. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu kroz naše područne urede koji su prisutni u svim županijama je na raspolaganju Ministarstvu poljoprivrede za sve mjere koje će se eventualno provoditi u ovom sektoru. Treba istaknuti da smo zabilježili pad cijena na godišnjoj razini za 13 posto, što znači da je cijena niža u ovo trenutku 13 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Također, treba dodati da je cijena na razini Republike Hrvatske za oko 2,5 posto niža u odnosu na prosječnu cijenu na razini Europske unije, stoga Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu kroz svoje područne urede može provoditi mjere, na način utvrđivanja stanja na tržištu kada govorimo o viškovima teških svinja – istaknuo je Karalić.
Predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Damir Jagić komentirao je kako će se ponovno pojavljivanje svinjske kuge u Nijemcima odraziti na svinjogojstvo.
– Bilo je za očekivati da će se na tim žarištima koja su prije bila aktivna, kuga ponovno pojaviti, ali s tim se moramo znati nositi. Ja mislim da nama nije toliko gorući problem ta Afrička svinjska kuga, koliko nam je u zadnjih četiri, pet mjeseci problem višak svinjetine koja se pojavila u EU-u i sad se vrši veliki cjenovni pritisak na našu proizvodnju, a sami znamo da smo u toj proizvodnji, oko 50 posto samodostatnosti – pojasnio je Jagić.
Dodao je da se najvjerojatnije taj višak pojavio jer je Kina prestala kupovati europsku svinjetinu.
– Moramo se nekako izvući iz ovog problema koji se sam po sebi sigurno neće riješiti. Mi smo probali zadnjih četiri do pet mjeseci na ovaj problem upozoriti Ministarstvo, ali nažalost nismo uspjeli. Sad bi taj problem trebalo alarmantno i brzo riješiti. Imamo i informacije da će kretati neki interventni otkupi, to definitivno pozdravljam. Treba što prije sjesti sa otkupljivačima i mesoprerađivačima, iznaći model da se te svinje što prije maknu s tržišta jer one svaki dan predstavljaju trošak, u biti jedu same sebe. A onda ćemo dalje probati dogovoriti možda neke modele obeštećenja, na što definitivno moramo biti spremni jer cijena je takva da se sigurno ne mogu pokriti troškovi svinja koje su ostale, a to su najčešće svinje većih kategorija, teže od 160 do 200 kilograma – prokomentirao je Jagić.
Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo iz Hrvatske poljoprivredne komore kazao je kako njihove svinje sad trenutačno stoje u svinjcima.
-Svi diskonti koji prodaju, odnosno trgovački lanci su se okrenuli mesu iz uvoza. Moramo znati da naši uzgajivači prodaju na istoj burzi, po istoj cijeni i s iste burze kao i njemački uzgajivači, nas zanima na koji način može meso koje je došlo iz Njemačke, biti jeftinije, nego iz Hrvatske? Znači nešto se događa, riječ je o rješavanju tržišnih viškova. Energenti su isto tako poskupjeli i nitko neće meso čuvati 5-6 mjeseci do godinu dana i čekati nekakve bolje cijene – kazao je Golubović.
Smatra da je jedini način na koji bi pokušali riješiti ovoj problem, aktivacija članka 168., koji znači obvezu o ugovornoj proizvodnji.
– Znači gdje bi se ugovarala proizvodnja i onda bi se svi morali pridržavati ugovora, ukoliko se netko ne bi pridržavao ugovora snosit će sankcije i na taj način mi jedino možemo izaći iz krize i da nam se ovo više ne događa – završio je Golubović.
Mato Čačić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva govorio je o aktualnoj temi svinjske kuge.
– Zadnjih nekoliko godina stalno su neke turbulencije na tržištu, počelo je od Covida, ukrajinskog rata, potresa i na kraju je kuga u samom svinjogojstvu napravila najveće štete. Ministarstvo je reagiralo sa svim mjerama, i uključila se i Vlada i svatko od kolega je učinio svoj dio u sigurnosni da to ne ode još dalje. Gdje se kuga sporadično pojavljuje, kolege su na terenu jako brzo reagiraju i zaustavljaju je. S tim moramo dalje živjeti u budućnosti. Danas ćemo predstaviti jedan strateški program koji bi trebao osigurati bolje godine ispred nas – napomenuo je Čačić i dodao kako su sredstva za razvoj stočarstvo ove godine veće, nego ikada, ne samo za svinjogojstvo nego i za druge vrste stoke.
Središnji dio programa, nakon otvaranja, bila je panel rasprava „Stanje i perspektiva svinjogojstva u RH“, na kojoj su sudjelovati predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, HAPIH-a, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, SUS-a, Hrvatske poljoprivredne komore, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Foto: Varaždinska županija