U Gradskoj knjižnici “Franjo Marković” Ogranak Matice hrvatske u Križevcima organizirao je u srijedu predstavljanje knjige Vladimira Palošike ‘Sakralno zlatarstvo okolice Križevaca’.
Knjigu su predstavili mons. Milan Stipić, križevački vladika, preč. Stjepan Soviček, župnik župe Sv. Ana, Križevci, prof. dr. sc. Danko Šourek s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i autor Vladimir Palošika.
Moderatorica je bila Renata Husinec.
Preč. Stjepan Soviček naglasio je kako je Vladimir Palošika veliki ljubitelj baštine i kulture.
– Nije samo križevački kraj ovdje predstavljen već se susrećemo i s Ladanjom, koji je biskupski ljetnikovac, a koliko je vrijedan svjedoče nam fotografije sakralnih predmeta. Prigodom obnova smo mnoge tavane očistili i pri tom čišćenju pronašli smo i mnoge vrijednosti. Što se Križevaca tiče tu su dva momenta povijesti koja su važna, to su naša crkva u kojom imamo puno vrijednosti, a drugi je samostan Pavlina. Mnogo toga je ostalo u baštini, ali mnogo toga i nije ostalo jer je dodijeljeno arhivima. Ova knjiga je za nas velike vrijednosti u kulturnom smislu. Važna je i Križevcima, ali i okolici, pa i zagrebačkom Gradecu. Mogu reći kako je ovaj dio ostao jako dobro sačuvan i mnogo toga je otkrivenoga, pa i zaslugama Vladimira Palošike. Ima još mnogo toga u budućnosti što treba biti otkriveno, što pokretnih i nepokretnih dijelova kulturne baštine, ali i osoba – poručio je župnik Soviček.
Križevački vladika Milan Stipić ispričao je kako je prije katedrale bio samostan i bio je puno manji nego danas.
– Zbog kuge su augustinci napustili taj samostan, nakon kojih dolaze franjevci koji su bili do kraja 17. stoljeća. 1777. osniva se Križevačka eparhija i u tom trenutku prvi biskup Bazilije Božičković od Marije Terezije dobiva novac za izgradnju katedralne crkve.
Kad je izgorjelo sjemenište uložio je sav novac u izgradnju katoličkog sjemeništa u Zagrebu. Marija Terezija mu je na tome čestitala. Ostao je bez katedrale, živio je u Tkalcu. Njezin sin je odlučio samostan darovati biskupiji u Križevcima. Nakon toga je krenulo uređenje katedrale i uredio se dugi kat biskupske rezidencije. Nakon potresa biskup Drohobeczky krenuo je u potpunu obnovu katedrale – istaknuo je vladika Stipić dodavši kako je u to vrijeme ceh zlatara bio unosan. -Najveće zlato koje je prikazano u ovome gradu, to su ljudi – zaključio je.
Profesor Danko Šourek rekao je kako je prije 20-ak godina kao student upoznao Vladimira Palošiku. -Knjiga će čitatelja povesti na put po dragome kraju, po crkvama, kapelama, župnim dvorovima, Križevcima, okolici i predstaviti bogatu riznicu sakralnoga zlatarstva. Svaki lokalitet ima bogate povijesne podatke vezane na crkve, slikarstvo te brojne skulpture. Istaknuo bi skupinu kaleža od 16. do 18. stoljeća koji se čuvaju u crkvi u Glogovnici. Tu je i barokna pokaznica u Svetom Petru Orehovcu, posuđe u župi sv. Margarete u Dubovcu, pokaznica iz Miholca, a osobno su me dojmili dragocjenosti iz riznice katedrale Presvetoga Trojstva – kazao je profesor i čestitao autoru na knjizi.
Autor Vladimir Palošika zahvalio je svima na pomoći oko realizacije knjige i na dolasku na promociju. Autor je posebno zahvalio Domagoju Kličeku i istaknuo kako je knjiga zamišljena kao katalog sakralnog zlatarstva okolice Križevaca. -U Križevcima dva i pol stoljeća postoji sjedište grkokatoličke Križevačke eparhije. Zato je trebalo prikazati zlatarsku baštinu katedrale Presvete Trojice – poručio je autor.
