Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko-križevačke županije u Križevcima i Povijesno društvo Križevci Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ – Zmajski stol u Križevcima i Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ Zagreb organizirali su predstavljanje „Leksikona utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek“ ,urednika dr. sc. Krešimira Regana i dr. sc. Vlatke Dugački.
Predstavljanje se održalo večeras u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice Franjo Marković Križevci. O Leksikonu su govorili urednik dr. sc. Krešimir Regan i glavni urednik portala Blaga & misterije Marinko Brkić-Tot.
Urednik dr. sc. Krešimir Regan rekao je kako su u ovaj leksikon uvrštene utvrde između 5. i 17. stoljeća.
– U ovom projektu sudjelovao je Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ ali smo imali pomoć i svih drugih institucija u Hrvatskoj. U primorskim dijelovima Hrvatske postoji veliki interes za obnavljanjem svih utvrda jer se tamo utvrde koriste u turističke svrhe, a mislim da će takav jedan model biti prenesen i na kontinentalni dio Hrvatske. Najvažniji je Šibenik koji obnavlja svoje 4 utvrde. Ideja je da ovaj leksikon pomogne svim Turističkim zajednicama da vide koji utvrdu imaju u svojoj blizini i da na osnovu toga mogu raditi svoje turističke materijale.
Najviše mi se sviđa utvrda na rijeci Krki. To je jedna mala utvrda obitelji Nelepić, to je jedna jako važna hrvatska obitelj, a moguće da toj obitelji pripada i kralj Petar kojeg svi znaju kao kralja Petra Svačića – rekao je Regan.
Glavni urednik portala Blaga & misterije Marinko Brkić-Tot kazao je kako je Leksikon zbir svih saznanja o utvrdama iz doba ranog srednjeg vijeka od početka 17. stoljeća.
– Njegova je vrijednost da predstavlja presjek znanja i saznanja gdje se na jednom mjestu prikuplja sva građa koja je relevantna za hrvatske utvrde. Tu govorimo o bilo kakvoj mogućoj obnovi. Utvrde su zabilježene kroz dronove, fotografije i ta građa predstavlja vrijednost kod praćenja stanja utvrda. Neke su u jako lošem stanju, neke se obnavljaju, a Leksikon je tu da se vidi koja bi saznanja mogla biti primijenjena kod tih radova. Imamo primjer Susedgrada koji je nedavno bio očišćen od raslinja, no to nije bio dobar potez jer je to raslinje držalo zidine na okupu. Takvih primjera je bezbroj – rekao je Brkić-Tot.
Moderator je bio dr. sc. Dejan Pernjak.
O LEKSIKONU
Ovim leksikonom prvi se put na jednom mjestu obrađuje korpus srednjovjekovnih i ranorenesansnih utvrda na području Republike Hrvatske, podignutih tijekom srednjega vijeka i razdoblja ranoga novoga vijeka, odnosno od propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva 476. do potpisivanja Žitvanskoga mira 1606. godine. Projektom se pregledno i sustavno hrvatskoj javnosti prezentira velik dio ove vrijedne kulturno-povijesne baštine s ciljem upotpunjavanja znanja o njima. Iako je u Leksikonu naglasak stavljen na detaljno elaboriranje svakoga obrađenoga kompleksa, s naglašenim historiografskim interpretativnim diskursom, nije zanemarena ni arhitektonska komponenta te se sintetskim presjekom kroz ukupan korpus srednjovjekovne i ranonovovjekovne fortifikacijske baštine Hrvatske upućuje na tipološku raznovrsnost, geostrateške osobitosti odabranih pozicija te regionalne posebitosti hrvatskih srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih utvrda u odnosu na utvrde susjednih prostora, kao i na odnos građevinskih osobitosti utvrda i njihovu rasprostranjenost s društvenim statusom i financijskim mogućnostima njihovih investitora. Leksikon je, radi lakšega snalaženja čitatelja, obogaćen Pojmovnikom fortifikacijskoga graditeljstva i Kazalom osobnih imena.
