Piše: dr. sc. Zdenko Balog
Da nije ostavila drugog traga do ‘kalendarske’ uzrečice ‘Sveta Kata – snijeg na vrata!’, već bi ju to učinilo jednom od popularnijih svetica kršćanskog kalendara. Današnjem će čovjeku, međutim, čak i ova uzrečica, kao mnogo toga što se veže uz meteorološki kalendar, biti nejasna, jer snijega nema ni za ‘bijeli Božić’, a kamoli mjesec dana ranije.
Jer upravo toliko je prije Božića spomendan Katarine Aleksandrijske. No uzrečica nije niti mišljena kao: 25. studenog pada snijeg. Snijeg krajem studenog nije bio neuobičajen, kao niti njegov izostanak. Ali samo blagdan zapravo je označavao početak meteorološke zime, što je srž navedene izreke.
Razmišljao sam što se još nepoznato može reći o liku i djelu jedne od djevica mučenica ranog kršćanstva, kada je već toliko toga općepoznato, ili barem općedostupno. Prepoznatljivom ju u likovnim prikazima čini nazubljen kotač kojim su je nakanili mučiti, jer se nije željela odreći nebeskog zaručnika Isusa, no kotač se čudesnom intervencijom raspao u dodiru sa sveticom. Potom joj je krvnik odrubio glavu. Obilježja su joj stoga nazubljen kotač, češće skršen, a rijetko cijel, te mač. Ponekad, pod nogama joj leži muškarac u kraljevskoj odori, to je car Maksencije, koji je naredio njeno mučenje i smaknuće 306. (ili 307.) godine. Najlakše ju se ipak prepoznaje po nazubljenom kotaču, budući mačeve imaju mnogi sveci i svetice. I tu leži zamka…
Kada uđemo u rovinjsku veličanstvenu župnu crkvu, i tu će nas dočekati lik ponosne uspravne žene s palmom mučeništva i nazubljenim kotačem, ali to nije Katarina Aleksandrijska. Radi se također o mučenici ranokršćanskog doba, Eufemiji. Pod njenim nogama su lavovi a ne kralj, te u rukama nema mač. To je jednako kao kod Katarine vezano uz njeno mučeništvo: Eufemija je najprije bačena pred lavove, ali ju oni nisu dirali, pa je nakon toga ubijena na nazubljenom točku. Iako su u srednjoj Europi neusporedivo češći prikazi Katarine Aleksandrijske nego Eufemije, ipak treba obratiti pažnju, ako su tu lavovi, a ne mač, ipak je Eufemija!
Sveta Katarina Aleksandrijska na prikazima je redovito okrunjena. Tri su načina da svetac odnosno svetica stekne pravo na krunu: doktrina, djevičanski život i / ili mučeništvo. Veoma iznimno prikazuje se više kruna (npr. kod svetog Petra Mučenika), dok se češće krune objedinjuju u jednu. Kada bi Katarina bila prikazana na način više kruna (nije mi poznat takav prikaz), tada bi, baš poput Petra Mučenika, imala tri krune: umrla je mučenički kao vjerna Isusova zaručnica, a prije smrti svojom je mudrošću širila vjeru, pa je tako obratila na kršćanstvo pedeset mudraca koje je car uputio da s njom diskutiraju kako bi se narugali njenoj vjeri.
Jedna je od najčešće prikazivanih svetica, zajedno sa Barbarom, Dorotejom i Margaretom, čini stalnu pratnju Bogorodici. Njen kult šire franjevci, ali i isusovci. Njen blagdan obilježava kraj ratarske radne godine, te je uvod u razdoblje Došašća, tog dana su najamni sluge i sluškinje završavali godišnje ugovore, te su bili slobodni odabrati novog gospodara. Kult joj je, kao i ostalim spomenutim djevicama, posebno jak u srednjoj Europi. U skladu s time rado je birana kao krsno ime, kako među staležima tako i među pukom. Na primjer, u župi Križevcima između 1739. – 1753., tokom tih 15 godina kršteno je okruglo 1000 ženske djece. Čak 129 ih je kršteno imenom Katarina. Time je to najčešće žensko ime u ovom gradu (barem za istraženo razdoblje), ispred Barbare (114), Doroteje (108) i Magdalene (107).
Zanimljivo je da je Katarina Aleksandrijska, zbog nedostatka vjerodostojnih povijesnih vrela, poput mnogih drugih svetaca i svetica na Drugom vatikanskom koncilu 1969. obrisana iz kalendara svetaca, no 2002., papa ‘koji je volio svece’, Ivan Pavao II., vraća ju u kalendar svetaca!
Na slikama nekoliko primjera prikaza svete Katarine: 1. Glavni oltar franjevačke crkve u Krapini, 2. Detalj sobnog oltarića iz Dubrovnika, srednja Europa, 3. Detalj poloptiha Antonia Vivarinija iz porečke katedrale, 4. Freska u Lindaru u kapeli Svete Katarine, ‘Živi križ’, detalj, 5. Ptuj, sveta Katarina iz Velike Nedelje, 6. Budapest, galerija, Bogorodica sa svetim djevicama, kasna gotika, 7. Prag, galerija, svete djevice, gotika, 8. Prag, galerija, svete Katarina i Barbara, gotika, 9. Prag, galerija, Majstor Teodorik, Svea Katarina, 10. Graz, mauzolej cara Ferdinanda, barok, 11. Sveta Eufemija na bočnom oltaru župne crkve svetog Jurja i Eufemije u Rovinju, 12. Škropionica u istoj crkvi sa prikazom svete Eufemije.
