U Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci u četvrtak je otvorena izložba „Slonov trofej“ zagrebačkog umjetnika i liječnika Mateja Kneževića.
-U svom radu bavim se uglavnom međuljudskom tematikom, no kako je ovaj prostor jako specifičan, bio je prostor stanovanja, logično se nametnulo da rad koji se ovdje dogodi bude nekako intiman, vezan za obitelj i lokalni kontekst. Kroz razgovor s kustosicom isplivao mi je motiv tvornice Čelik koji mi je bio blizak jer dolazim iz isto tako malog grada Slavonskog Broda koji je obilježen bivšom tvornicom Đuro Đaković koja je surađivala s tvornicom Čelik.
Kroz te razgovore isplivao je motiv slona u koji sam se kao estetsku realizaciju tog logotipa ja zaljubio i htio napraviti izložbu o tome. Slon je simbol otpornosti i snage i tako sam ga povezao s obitelji. Trofeji su isplivali kroz razgovore s djelatnicima Muzeja i oni su lijep estetski oblik, a dodatni značaj im daje što nose neku pobjedu, uspješnost općenito. I oni su poveznica između dvije krajnjosti snova, snage i krhkosti, poslovnog i obiteljskog, pobjede i poraza – pojasnio je autor.
Uime Gradskog muzeja Križevci okupljene je pozdravila Lana Okroša Rožić, a izložbu je otvorio gradski pročelnik i novi šef Muzeja Sandro Novosel.
Matej Knežević (1983.) je vizualni umjetnik koji umjetničku praksu oblikuje oko tema iz svakodnevice, kreirajući multimedijalne ambijente. Dobitnik je nagrade Radoslav Putar 2017. godine za najboljeg mladog suvremenog umjetnika. Voditelj je hibridnog umjetničko-medicinskog prostora “Ligatura” u Zagrebu. Radi kao liječnik, specijalist urologije u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Recentnije samostalne izložbe uključuju: Art radionica Lazareti Dubrovnik, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Institut za suvremenu umjetnost Zagreb, RU Gallery u New Yorku, Atelieri Žitnjak u Zagrebu.
U predgovoru kataloga izložbe kustosica dr. art Tea Hatadi piše: Zagrebe li se dublje u slojeve koji nose temu križevačke tvornice „Čelik“ doprijet će se do arheologije pojmova na kojima počivaju i prošlost i sadašnjost i budućnost; beskonačan vremeplov. Ispreplićući različite pojmove i njihova značenja (naizgled različiti koji na kraju postaju kao jedan), jedinstven u svojoj srži, umjetnik nas poput slijepca vodi na putovanje svojom imaginarnom mapom kojim prilazi krhkim temama krucijalnim za život. Pojmovi kojima nas umjetnik navodi čitanju rada temelje se na tvornici, čeliku, zaštitnom znaku križevačke tvornice – slonu i slonu kao biću u staklani, nespretnom ali jakom. Korak dalje otkrivamo da se kroz temu provlači i analizira obitelj kao prostor ispunjen krhkim pojmovima: povjerenje, navike, očekivanja… I dok sve izgleda stabilno, u isti tren je krhko i lomljivo.
Matej Knežević je temu krhkosti i ranije otvarao i isticao u svom radu, poput rada „Uđite, ne morate se izuvati“ koji je ostvaren 2017. godine u MMSU u Rijeci u sklopu nagrade Radoslav Putar. U ovom novom istraživanju umjetnik ide korak dalje gdje se u relaciju stavljaju pojam lomljivost nasuprot pojma dostignuće.
U mnogim životnim situacijama čovjek se osjeća krhko i lomljivo. Ako istovremeno pred njega stavimo očekivanja, hoće li se krhkost povećati ili će čovjek ojačati? Radom, upornošću i mudrošću dostiže se uspjeh. Uspjeh pojedinca, kolektiva, obitelji, tvornice, radnika, proizvoda… Uspjeh donosi napredak i priznanje, a priznanje donosi nagradu i trijumf. Umjetnik svoj odnos prema uspjehu prepoznaje i secira u osvojenim peharima radnika tvornice „Čelik“ tijekom sportskih natjecanja, u najljepše vrijeme rada tvornice, koje u svojem fundusu čuva Gradski muzej Križevci. Trijumf koji je kratkog daha naspram je obitelji koja teži naraštajima; a opet obitelj je zbir malih trijumfa kao i poraza.
Izdvojimo li najosnovnije riječi koje su povezane s pričom na kojoj Knežević temelji svoj istraživački dio rada, dobit ćemo niz objašnjenja, poput malog rječnika simbola koji autor objedinjuje u objekt umjetničke knjige koji nas navodi na promišljanje i o prolaznosti i o ljepoti bivanja. Umjetnička knjiga tako postaje izvor iz kojeg nastaje izložba, ona je objekt iz kojeg se elementi materijaliziraju.
Izložba će ostati otvorena do 10. prosinca, a moći će se razgledati radnim danom od 10 do 13 i od 17 do 19 sati te subotom od 10 do 12 sati.
