FOTO Regionalni dani EU fondova u Križevcima

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s gradom Križevcima organizira danas u Razvojnom centru i tehnološkom parku besplatni informativno-edukacijski program naslovljen „Regionalni dani EU fondova“ s ciljem informiranja javnosti o korištenju fondova Europske unije putem sajma i besplatnih edukacija. Skup su otvorili gradonačelnik Križevaca Mario Rajn i Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Proteklih deset godina vrlo intenzivno su Gradska uprava i svi profesionalni djelatnici odradili niz projekata u protuvrijednosti 90 milijuna kuna. To je, da dobijete realne okvire, otprilike 1,5 gradski izvorni proračun. U protekle tri godine to je malo manje od 70 milijuna kuna. Jedan od kapitalnih projekata je upravo objekt u kojem se trenutno nalazimo, Razvojni centar i tehnološki park, velik projekt, velik objekt, ali i veliki zalog za budućnost. Upravo je ovdje središte našeg malog i srednjeg poduzetništva, i nadamo se tog novog zamaha razvoja Grada. Još ću izdvojiti projekt vinskih cesta koji je proglašen jednim od pet najuspješnijih projekata u zadnjih 25 godina programa prekogranične suradnje, što je itekako, osim same titule šampiona Fondova, znak da djelatnici Gradske uprave itekako znaju raditi dobar posao. Naravno da je dužnosnicima uvijek lijepo i lakše nam se hvaliti s takvim suradnicima, ali je to veliki podstrek za budućnost, kazao je, među ostalim, Mario Rajn, gradonačelnik Križevaca, na današnjem otvaranju Regionalnih dana EU fondova u Križevcima.

Uime Ministarstva regionalnog razoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske obratio se državni tajnik Velimir Žunac, kazavši da su preko Ivanca, Biograda na Moru, Zaprešića, Bakra, Karlovca, Požege, Vinkovaca, Solina, Gospića i Umaga, danas u Križevcima, a sljedeća je lokacija Zadar.

Obilaze Hrvatsku kako bi što više prezentirali ono što europski fondovi nude, a nude brojne mogućnosti, brojne prilike. To je prepoznato i u Koprivničko – križevačkoj županiji. Želimo, prije svega, dodao je Žunac, da neki od vas steknu neka osnovna znanja i vještine, odnosno informacije o europskim fondovima, želimo da se, možda, neki od vas i odluče aplicirati na neki od brojnih natječaja koje raspisujemo, rekao bih, gotovo svaki tjedan.

U Republici Hrvatskoj, pogotovo u posljednje dvije godine, 2017., 2018., se zaista intenzivno radi, pogotovo naše Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, tako da smo s početnih 9%, odnosno milijardu eura ugovorenosti početkom 2017. godine, sada na oko 6 milijardi eura ugovorenosti, odnosno došli smo do brojke od 55% što je zaista značajan napredak i iskorak, što ste vi, koji se bavite fondovima, sigurno primijetili u broju natječaja i mogućnosti koje ste imali u protekle dvije godine. Želja nam je godinu završiti preko 60%.

Nije točno da u Hrvatskoj nema dovoljno dobrih projekata. Ima njih jako puno. Što god da se otvori u posljednjih godinu dana, bilo koji natječaj, neovisno o području, odnosno sektoru za koji je on namijenjen imate 3 do 10 puta više prijavljenih potreba kroz one koji su prijavili projekte, nego što ima novaca. Prema tome, tih 80 milijardi koliko god izgledalo puno, zapravo su sad jako malo, jer u Hrvatskoj nasušno trebaju investicije koje će sigurno unaprijediti kako život građana, kvalitetu života, tako naravno i njihovo zaposlenje, odnosno sve lokalne, regionalne i ostale problematike koje treba rješavati.

Mi želimo kroz izradu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine kao jednog krovnog strateškog dokumenta puno se kvalitetnije pripremiti, prepoznati prioritete i područja koji u Hrvatskoj jesu najvažniji i u kojim smjerovima trebamo ići i kako to unaprijediti da bismo postali kvalitetnije društvo i okruženje, te da imamo što manje problema koji nas sada muče, a to su sada, prije svega, odlazak mladih ljudi, te negativne demografske trendove da zaustavimo, nakon toga i promijenimo i da što više kvalitetno plaćenih radnih mjesta u Hrvatskoj imamo.

Održana je panel diskusija „Razvoj Križevaca kroz fondove EU“ na su sudjelovali predstavnici institucija i lokalni poduzetnici s iskustvom povlačenja novca iz fondova Europske unije. Panelisti su bili Ivan Biškup, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, financije, EU fondove i javnu nabavu Grada Križevaca, Franjo Babić iz Lokalne akcijske grupe Prigorje, Matija Mikulčić, predsjednik Uprave Tvornice pogrebne opreme d.o.o. iz Dropkovca i Nadica Zemun, Korner, obrt za trgovinu, usluge i ugostiteljstvo Križevci.

Organizacija programa sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a organizaciju “Regionalnih dana EU fondova” za Ministarstvo provode Večernji list i Poslovni dnevnik. Sajam EU fondova u subotu je od 10 do 14 sati u gradskoj školsko-sportskoj dvorani OŠ Ljudevita Modeca s predstavljanjem uspješnog povlačenja EU sredstava i kušanjem proizvoda.

VELIMIR ŽUNAC

Danas se nalazimo u Križevcima. To nam je 11. destinacija u obilasku Republike Hrvatske, krenuli smo u lipnju. Evo, nakon nešto manje od pola godine, već smo je obišli uzduž i poprijeko. Namjera nam je proći cijelu Republiku Hrvatsku, obići preko 30 lokacija i pojasniti ljudima koje su to prilike i mogućnosti koje postoje u korištenju europskih fondova, jer zaista mnogi su se ljudi prijavljivali, bili izabrani i veliki projekti i danas su svoje prostorne životne ciljeve već na neki način i postigli i to je ono što mi želimo. Želimo promovirati europske fondove, reći da su oni tu, da postoje, samo se treba odvažiti, imati dobru ideju i to je to.

O dosadašnjim iskustvima s ovakvih skupova, odazivu ljudi, u kolikoj mjeri razumiju to o čemu se radi, uz pretpostavku da ima i novih poduzetnika koji nisu vični tome, zato i jesu ovdje na Regionalnim danima EU fondova, evo što kaže, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, Velimir Žunac.

Tako je, ta nekakva skeptičnost koja je bila u prvim godinama ove financijske perspektive od 2014. – 2020. sad se drastično promijenila. Znači, danas više nemate nitijednog natječaja u kojem nemate tri do deset puta više prijava što se tiče novaca u odnosu na ono što se nudi, tako da smo zadovoljni po tom pitanju. Ima ljudi koji su propustili one vlakove koji su, da tako kažemo, prošli, ali to nije razlog da sada ne razmišljaju o nekim novim prilikama, nekim novim natječajima, novim mogućnostima, ako ne u ovoj financijskoj perspektivi, začas će doći ona 2021.-2027., pa prema tome bitno je imati jedan kvalitetan projekt, dobro razrađenu ideju, održivost koja je izuzetno važna, a nakon toga sve je jednostavnije.

Novaca ima, sad trenutno naravno nešto manje u odnosu na početak ove financijske perspektive, ali već u Koprivničko – križevačkoj županiji milijardu i 880 milijuna kuna je već plasirano na ovo područje. Naravno, najveći projekt je ova željeznička pruga Dugo Selo – Križevci, dakle njezina II. faza, druga tračnica, odnosno rekonstrukcija postojeće pruge, ali tu su i projekti s područja zdravstva, za male i srednje poduzetnike, područje socijale, pomoćnika u nastavi, odnosno za program “Zaželi – zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih žena”, ali i ono što je isto tako jako važno, ovo je Županija u kojoj se isto tako dosta vodi briga i o poljoprivredi, znači 10.700 potpora je kroz program ruralnog razvoja plasirano i to je ono što je njihova izravna pomoć i velika vrijednost. Znači veliki su novci u pitanju u cijeloj Županiji kao što je i u cijeloj Hrvatskoj. Želimo je ravnomjerno razvijati, dakle da taj fazvoj bude i održiv i uravnotežen i to je osnovna svrha europskih fondova.

Kako stojimo s kadrovima koji bi trebali provoditi te EU fondove. Imamo li ih dovoljno?

Naše Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU gleda na svoje produžene ruke na terenu, a to su regionalne razvojne agencije, odnosno regionalni koordinatori i želimo putem njih, rekao bih tu spoznaju, odnosno informacije o svim mogućnostima europskih fondova proširiti na teren jedinice lokalne samouprave. Općine i gradovi to su prepoznali, poduzetnici su prepoznali, znači zaista je svijest daleko drugačija nego što je bila prije nekoliko godina. Ja sam uvjeren da će u budućnosti biti još bolje iskorištenosti, znači da je samo u mandatu ove Vlade apsorpcija tih europskih fondova izuzetno porasla.

Od 1.1.2017. imali smo 9% ugovorenosti projekata, sada smo na 55% ugovorenosti, znači zaista značajan iskorak, znači jedan pomak. Malo još kasnimo što se tiče isplata, ali kako se projekti budu provodili tako će ići isplate, tako da očekujemo da će u 2019.-2020. ta razlika između ugovorenosti i isplaćenosti biti značajno manja. U svakom slučaju, prilike su pred svima, neovisno da li se radi o udrugama, OPG-ovima, poduzetnicima, općinama, gradovima, županijama, nema tog sektora, nema tog područja koje dakle nije zastupljeno. Prema tome, treba se dobro pripremiti, složiti jedan suvisao kvalitetan projekt i nakon toga mislim da je stvar riješena.

MARIO RAJN

Iznimno mi je drago da smo jedan od tridesetak gradova odabranih za Dane regionalnog razvoja. Mi imamo itekako što ispričati. Ovaj grad je poznat po korištenju europskih sredstava, načinima kako nastojimo uključiti građane u aktivno sudjelovanje i participaciju, prema tome vidim kako naše poduzetnike i obrtnike uključiti u proces informiranja, ali i pisanja, uostalom i povlačenja sredstava za njihove poduzetničke aktivnosti. Jako me raduje da ćemo imati priliku u jednom dijelu predstaviti i naše, dosad uspješne, projekte. Mi smo, zaista, proteklih desetak godina povukli oko 90 milijuna kuna.

U referentnom razdoblju zadnje tri godine malo manje od 70 milijuna kuna, tu smo dobili i nagradu šampiona Fondova, ali sve skupa je samo potvrda kvalitetnog rada Gradske uprave i ozbiljan zalog za rad za budućnost. Prema tome, još jednom mi je drago da nas je Ministarstvo regionalnig razvoja i fondova EU prepoznalo kao partnera, da imamo priliku udomaćiti upravo ove Dane. Veselim se novim prilikama i za nove suradnje, nove kontakte i vjerujem vrlo kvalitetne informacije za sve Fondove, što nam predstoji u narednim danima.

Udruge i male organizacije često misle da su fondovi rezervirani samo za neke velike, poduzeća i obrtnike, međutim ovim skupom dokazujemo da to nije tako.

Apsolutno. Uostalom, na referentnoj listi svih naših partnera unazad desetak godina imamo i gradske udruge koje su se uključile u procese, neke u većim, neke u manjim projektima, ali sigurno, s obzirom na najave i oko Europskog socijalnog fonda i oko svih ostalih fondova koji nam slijede u sljedećih par godina, mislim da se pravi prostor za nevladine organizacije, odnosno udruge, tek otvara i siguran sam da je ovo danas i jedan dobar početak za udruge da steknu kvalitetne informacije kako se pripremiti za kvalitetne projektne prijedloge.

mn/prigorski.hr