Povodom obilježavanja Dana Europe i Dana pobjede i oslobođenja Križevaca, Udruga antifašizma Grada Križevaca organizirala je javnu tribinu u prostorijama Gradske knjižnice ‘Franjo Marković’, na temu ‘Križevci u Drugom svjetskom ratu’.
Predavači su bili viši kustosi Muzeja grada Koprivnice Dražen Ernečić i Gradskog muzeja Križevci Ozren Blagec. Tribini su prisustvovali uz građane i učenici viših razreda Gimnazije Križevci.
-Nekada se Dan grada Križevaca slavio 7. svibnja, u spomen toga što su Križevci početkom svibnja oslobođeni od ustaša, Nijemaca i ostalih okupatora. Čitavo oslobađanje bivše Općine Križevci trajalo je tri dana, od 5. do 7. svibnja. U borbama je sudjelovalo pet divizija Treće armije narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, sa 30-ak tisuća vojnika. Sam grad Križevci oslobođen je navečer 6. svibnja – pojasnio je kustos Blagec.
U njegovom predavanju predstavljena je zbirka NOB-a i radničkog pokreta, bilo je riječi o tome kako su Križevci došli pod njemačku vlast 1941. te što se zbivalo u gradu tijekom rata. Bilo je govora i o pokušaju oslobođenja Križevaca od partizanskih snaga u rujnu 1944. godine te o podrumu obitelji Kiepach u kojeg su zalazili vojnici te konzumirali vino.
Kustos Dražen Ernečić uputio je poruku da Dan pobjede 2024. ima svoje duboke i debele korijene u odlukama ZAVNOH-a 1943. i 1944. godine, odnosno u Ustavu Narodne Republike Hrvatske 1947., odnosno u Ustavu Socijalističke Republike Hrvatske 1963., odnosno u Ustavu Socijalističke Republike Hrvatske 1974. godine, nakon Hrvatskog proljeća u kojem je zapisana jedna znakovita rečenica, a to je da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje. – U tome je bit hrvatske samostalnosti danas i ono što su hrvatski partizani 1941. do 1945. godine stvorili temelje današnje Hrvatske. To su hrvatski branitelji u Domovinskom ratu obranili od 1991. do 1995. godine. Sve je to dio hrvatske vojne povijesti u 20. stoljeću. Kada bi takvo ozračje danas vladalo u našoj domovini i bilo što manje bespotrebnih rasprava o ustašama i partizanima, mislim da bismo se bolje mogli posvetiti našoj mladosti i ostaviti ih da žive u jednom suvremenom svijetu – poručio je Ernečić.
