Prigodom svečanog obilježavanja Dana grada Đurđevca i proslave blagdana svetog Jurja, zaštitnika župe i grada Đurđevca u petak je održana svečana sjednica đurđevačkog predstavničkog tijela.

Svečanosti su nazočili saborski zastupnik Mišel Jakšić, koprivničko-križevački župan Darko Koren, gradonačelnica Samobora Petra Škrobot, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Otočca Goran Bukovac i predsjednik Gradskog vijeća Grada Otočca Tin Ostović, gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec, zamjenica gradonačelnika Virovitice Vlasta Honjek-Golinac, zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Gabrijel Deak, predsjednik Reformista Radimir Čačić te brojni načelnici i drugi uvaženi gosti.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Đurđevca Željko Lacković rekao je kako je prije deset godina Hrvatska postala punopravna članica Europske unije. -Postali smo i članica šengenske i eurozone. Grad Đurđevac se zahvaljuje i uživa u potpori svoga stanovništva. Svi rezultati ubrzanog razvoja su posljedica europskih fondova i su put stvaranja novog, ljepšeg, pravednijeg, održivijeg Grada Đurđevca iz kojeg se neće odlaziti i u koji će dolaziti ljudi iz drugih sredina. Politika nije kopanje jame pod kod političkih suparnika. Grad Đurđevac ima izvanrednu suradnju na svim linijama od ministarstava do županije. Neka se osim gradova razvijaju i susjedne općine i da Lijepa naša bude zaista lijepa od svake općine, gradova, županije do države – poručio je Lacković.

Gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči rekao je svečana sjednica prilika istaknuti napredak Grada u proteklom razdoblju i odati priznanje najzaslužnijim udrugama, poduzetnicima i pojedincima. – Već četiri godine za redom smo među 10 gradova po povlačenju europskih sredstava. Realizirali smo proračun od preko 100 milijuna kuna – istaknuo je Janči i pobrojao projekte, tehnologije te ulaganja u mlade i sport.

-Đurđevac je i gospodarsko sjedište u kojem rade brojne svjetske tvrtke i one koje će to postati. U Poduzetničkoj zoni pripremaju se investicije na prostoru od 15 hektara – napomenuo je i osvrnuo se na solarne elektrane i geotermale. Bitni su nam veliki i mali poljoprivrednici i kroz Podravinoteku oni mogu plasirati svoje proizvode.

Projekt aglomeracije je vrijedan oko 500 milijuna kuna, imamo moderan sustav gospodarenja otpadom, a naša baština je temelj razvoja turizma – poručio je Janči pobrojavši brojne uspješne projekte. -Zahvaljujem se svim gradskim vijećnicima, sugrađanima i prijateljima našeg grada koji sudjeluju i doprinose razvoju našeg grada. Sv godine smoima želim sretan Dan grada i blagdan sv. Jurja. Neka nam naš Đurđevac i Podravina ne budu samo u srcu, živimo, radimo, stvarajmo ovdje te zajedno razvijajmo naš grad- rekao je gradonačelnik Janči.

Načelnica Đelekovca Lara Samošćanec uputila je pozdrave u ime svojih kolega. -Ovaj grad se zadnjih 10-15 godina iznimno razvijao. Stalno se nešto novo događa i nešto se novo gradi. Grad Đurđevac nam može biti primjer i vodstvo grada je na vrijeme shvatilo kako privući mlade ljude i u fokus je stavljeno gospodarstvo, turizam, socijalno osjetljive skupine i sve  dobne skupine – kazala je.

Gradonačlnica Samobora Petra Škrobot rekla je kako je u Đurđevcu prvi puta bila kad je imala pet godina. -Čestitam gradonačelniku, predsjedniku Gradskog vijeća i vijećnicima. Želim va puno uspješnih projekata i na odličnoj suradnji – poručila je.

Gradonačelnik Otočca Tin Ostović pridružio se čestitkama, a koprivničko-križevački župan Darko Koren istaknuo je kako je Grad Đurđevac jedan od tri županijske kičme. -Treba pohvaliti sve ono što se radi na područjima razvoja grada, a naglasio bi komponentu, a to je turizam. Đurđevac je primjer kako unaprijeđivati taj sektor. Najnoviji projekt je Dom za starije i nemoćne koji se projektira u suradnji sa Županijom i vjerujem da će se realizirati na pravi način – poručio je župan.

Saborski zastupnik i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić rekao je kako povijest Đurđevca i Podravine govori da se uvijek išlo naprijed. -Picokijada je europski i svjetski brend i to je povijest na koju morate biti ponosni. Sadašnjost donosi jako puno novih projekata, zgrada i uređenja središnjeg trga. Uspjeli ste u održivosti, energetici s promišljanjem jednakih šansi za sve. Vidi se emocija na tribinama, vrtićima, a vidi se i energija i snaga koja će trebati u budućnosti – kazao je i poručio kako vjeruje da će mladi ostati živjeti u Đurđevcu i Podravini.

Javno priznanje Zlatna plaketa “Sveti Juraj” primio je Mato Zeman, umjetnički je fotograf koji zauzima značajno mjesto na hrvatskoj fotografskoj sceni. Jedan je od najuspješnijih članova Foto-kino kluba „Picok“ iz Đurđevca i počasni član Udruge Peski Art iz Đurđevca. Prije 40 godina počeo se je intenzivnije baviti fotografijom, a na izložbama umjetničke fotografije u zemlji i svijetu uspješno sudjeluje već 35 godina.

Zatim, Danica Nikša. Rođena je 1943. u Đurđevcu, u obrtničkoj obitelji i kroz cijeli svoj radni i životni vijek nesebično je pomagala potrebitima. Iako njezin životni put nije bio lagan, uvijek je našla vremena i mogućnosti za pomoć pojedincima, obiteljima, ali i sportskim društvima te u vrijeme Domovinskog rata za pomoć povratnicima s ratišta te izbjeglicama iz drugih krajeva Hrvatske.

Javno priznanje dodijeljeno je i Sveučilištu Sjever. Zahvaljujući Sveučilištu Sjever i otvaranju studija u Đurđevcu, Grad Đurđevac se nalazi na karti sveučilišnih gradova. Godine 2021. Sveučilište Sjever u prostoru Poslovnog centra u Đurđevcu na drugom katu otvorilo je preddiplomski stručni studij „Računarstvo i informatika“, koji osposobljava studente za izuzetno dinamično područje tehnološkog razvoja te po godini upisuje oko 30 studenata.

Javno priznanje Nagrada za životno djelo primio je  Marijan Ružman. -Ako milsiš da živiš u malom gradu, onda je on mali grad. Đurđevac za mene nikad nije bio mali grad, uvijek mi je bio u srcu i znao sam da možemo više – kazao je Ružman i zahvalio svima koji su bili uz njega kod organizacije Picokijade i u brojnim drugim turističkim projektima.

Marijan Ružman rođen je 1960. godine u Bjelovaru. Od 1981. godine živi u Đurđevcu. Završio je Srednju školu za unutarnje poslove u Zagrebu, gdje je diplomirao na Policijskoj akademiji i stekao zvanje pravnik-kriminalist. Aktivni je sudionik i dragovoljac Domovinskog rata, nositelj Spomenice Domovinske zahvalnosti. Odlikovan je medaljama „Bljesak“ i „Oluja“. Primio je i Spomen značku Ministarstva unutarnjih poslova RH. Aktivno je uključen u javni i društveni život Grada Đurđevca, a osobito se istaknuo u razvoju turizma, u kojem je ostvario značajne rezultate, po čemu je poznat i izvan naših regionalnih granica. Pokazao je istančani smisao za prepoznavanje lokalnih vrijednosti, koje pretače u manifestacije i uspješno ih brendira.

Između ostalog, pripada mu zasluga za organizaciju scenskog uprizorenja Legende o Picokima, koja je od svečanosti lokalnog karaktera postala atraktivna priredba na otvorenom i scenski spektakl koji u Đurđevac privlači tisuće posjetitelja. Picokijadi i Legendi, Marijan Ružman dao je novu kvalitetu i vizuru. Realizacija spektakla dobila je na kvaliteti uključivanjem uglednog hrvatskog redatelja Krešimira Dolenčića (podrijetlom Đurđevčana) i Vida Baloga, hrvatskog kazališnog, televizijskog i filmskog glumca, pisca i prevoditelja, koje je Marijan Ružman angažirao. Brendirao je Đurđevac kao „Grad Picoka“, te je zaštitio ime „Picokijada „ i „Legenda o Picokima“.

Za vrijeme njegova mandata na dužnosti predsjednika Turističke zajednice, podignuta je ljestvica turističke ponude i usluga u Gradu Đurđevcu. U tom periodu, Marijan Ružman pokrenuo je osnivanje i opremanje pripadnika Povijesne postrojbe Grada Đurđevca „Đuroki“ te je osmislio vizualni izgled majica i pregača-šulca „Ja sem Picok“ i prezentirao ih uz pomoć estradnih umjetnika i javnih osoba u široj javnosti.

Na Trgu sv. Jurja u Đurđevcu na njegovu inicijativu izgrađena je kućica „Đurđevačka iža“, koja je potom opremljena doniranim etnografski predmetima s biljegom autentičnosti.

Osmislio je i realizirao nova turistička okupljanja na Trgu svetog Jurja: Đurđevo v Đurđevcu, Kostenjadu, Predvečerje coprnjakov, Đurđevečki cvetni festival, svečano paljenje adventskog vijenca, postavljanje Uskrsne pisanice te potaknuo početak izgradnje i promociju biciklističkih i vinskih cesta na našem području. Pokrenuo je za Bartolovo, prigodno darivanje čuvara vinograda-klopoteca vinaru čije je vino proglašeno „Gradonačelnikovim vinom“, inicirao je izlaganje starih obrta i zanata u Starogradskoj ulici, gdje se svake godine pokazuje vještina obrtnika i kreativaca iz različitih mjesta i gradova, te iz samog Đurđevca.

Ambicija, volja i upornost Marijana Ružmana urodile su plodom tijekom godina njegova djelovanja. Znao je izabrati suradnike, postaviti realne ciljeve, uliti volju i vjeru u svoj tim, pa se tako i pokazalo da je na ispravnom putu. Za vrijeme njegova mandata 2007. godine, „Legenda o Picokima“ dobila je trajni status zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske, a Grad Đurđevac 2008. dobio je prestižnu titulu EDEN (Europska destinacija turističke izvrsnosti), u vrijeme kada Republika Hrvatska još nije bila članica Europske unije. Projekt EDEN pokrenula je 2006. Europska komisija, a hrvatski pobjednici bili su Đurđevac, Sveti Martin na Muri, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Pustara Višnjica i Svetvinčet u Istri. Po ekskluzivnosti odabranih kota, uočava se značaj ove nagrade za naše područje. Nagrada se dodjeljuje za razvoj i njegovanje „održivog, zelenog, prirodnog i zdravog turizma“, na čijoj je provedbi Marijan Ružman radio od početka svoje uključenosti do danas.

Marijan Ružman uočio je vrijednosti okoliša i specifičnosti dravskog i bilogorskog pojasa, te je u turistički odabir i ponudu uključio i druga mjesta u gradskom „prstenu“, poput Svete Ane, koja je postala pravi biser ruralnoga turizma, s naglaskom na gastronomiji Podravine. U tom malom prigradskom mjestu Ružman pronalazi vrijednosti koje afirmira u zajednici: obnavlja se starinska vodenica, izgrađuje vidikovac, sanjkalište i skijalište, te se promovira domaći specijalitet „zlevanka“, omiljen na podravskom stolu. Ove turističke vrijednosti aktivno je promovirao u zemlji i svijetu, sve do drugih kontinenata Bordeaux, Bruxelles, New York, Irska, te brojna mjesta diljem Hrvatske. Integrirao je ekološke i kulturološke vrijednosti zavičaja u turističku ponudu.

S izrazitim smislom za društveno okupljanje i djelovanje, uključen je i u politički život Grada Đurđevca. Obnašao je dužnost predsjednika Gradskog vijeća (travanj 2014.-srpanj 2017.) a također djelovao u ulozi županijskog vijećnika, istaknuvši se kao potpredsjednik Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije. Njegove inicijative i svježe ideje i danas su dobro došle u traženju „najljepšeg lica grada“, kao što je i primjer marljivosti i efikasnosti u njegovom karakteru dobrodošao za mlade generacije koje će u Marijanu Ružmanu zasigurno će naći učitelja i mentora najviše klase.

Svojim dugogodišnjim angažmanom u razvoju turizma, Marijan Ružman postavio je dobre temelje za daljnji nastavak rada u isticanju i nadograđivanju atraktivnih sadržaja i prepoznatljivosti Đurđevca kao turističke destinacije, te mu se za sve učinjeno dodjeljuje Javno priznanje Nagrada za životno djelo.

Javno priznanje Povelja Grada Đurđevca primila je Đurđica Franjić. Rođena je 1955. godine u Kozarevcu. Od rane mladosti živi, radi i djeluje u Đurđevcu.

Svoje prve slikarske radove izrađuje krajem šezdesetih godina tehnikom ulja na staklu, a intenzivnije umjetničko stvaranje i rad te nadahnuće i potrebu za novim slikarskim izazovima dogodilo se je početkom devedesetih godina, kada mijenja slikarsku tematiku, način i tehniku slikanja. Sve više radi uljem na platnu, pastelom i akvarelom slikajući pretežno pejzažne prizore podravskih krajolika, mrtve prirode plodova podravske ravnice, cvijeća, a naročito od tada u svoje likovne radove uvrštava motiv pijetla, kao simbola i prepoznatljivog motiva Đurđevca.

Pored slikarstva bavi se i kreativnim radom oslikavanja staklenih i drugih predmeta koristeći i reciklirajući razne materijale.

Đurđica Franjić vrsna je, samozatajna, strpljiva umjetnica koja se pedeset godina bavi slikarstvom crpeći motive iz zavičajnog okruženja.

Nagradu je primila i Udruga Sveti Juraj, neprofitna organizacija kojoj je primarni cilj njegovanje i prezentacija kulturno povijesne baštine Đurđevca. U recentno vrijeme Udruga je proslavila svoju desetu godišnjicu postojanja i produktivnog rada. Sa svojih 30-tak članova, Udruga svake godine realizira aktivnosti i gostovanja.

Udruga gerontodomaćica „Susret“ osnovana je na inicijativu nekoliko članica koje su prepoznale važnost i potrebu za humanitarnim radom kroz pružanje pomoći najpotrebitijim članovima našega društva, starima i nemoćnima te osobama s invaliditetom, a prethodno su radile kao gerontodomaćice u sklopu programa „Zaželi“, kojega je provodio Grad Đurđevac i Udruga Mali princ iz Đurđevca.

Zbog humanitarnog rada i pružanja pomoći starijim i nemoćnim članovima naše zajednice, Udruzi gerontodomaćica „Susret“ dodjeljeno je Javno priznanje Povelja Grada Đurđevca.

Trgovačko društvo KTC d.d. sa sjedištem u Križevcima, posluje punih 30 godina. Zapošljava oko 1500 djelatnika, a svoje trgovačke centre ima u 26 gradova u Republici Hrvatskoj.

Osnovna djelatnost tvrtke je trgovina – u supermarketima, poljoljekarnama i na benzinskim postajama. Uz trgovinu, KTC se bavi ugostiteljstvom i turizmom.

KTC supermarket u Đurđevcu poslovao je punih 13 godina, a krajem 2022. godine u neposrednoj blizini starog supermarketa otvoren je potpuno novi suvremeni trgovački centar, u čijem se sastavu nalazi supermarket na 1200 m2, benzinska postaja i caffe bar.

Prostor supermarketa je moderno uređen i prilagođen najvišim trgovačkim standardima, a kao dodatna ponuda za potrošače otvorena je benzinska postaja i moderan caffe bar s terasom. Pored navedenog, na staroj lokaciji KTC supermarketa početkom 2023. otvorena je suvremena poljoljekarna s vrtnim centrom.Ukupna investicija u Đurđevcu iznosila je 4,5 milijuna eura, a tvrtka u Đurđevcu zapošljava 44 djelatnika.

Za doprinos razvoju gospodarstva Grada Đurđevca i otvaranju novih radnih mjesta, trgovačkom društvu KTC d.d. dodjeljeno je javno priznanje Povelja Grada Đurđevca.

Marica Lacković članica je Kluba žena Đurđevac. Uz svoj redovni posao, pomagala je samačkim i staračkim domaćinstvima, te slijepim osobama. Kuhanje i vrtlarstvo, posebice uzgoj ljekovitog bilja, njeni su odabrani hobiji. Uz to, održava tradiciju vezenja, karakterističnu za naš zavičaj. Bavi se izradom goblena, vezenjem, heklanjem, zlatovezom i izradom tapiserija. U svemu tome je uspješna i zapažena na grupnim amaterskim izložbama u cijeloj regiji.

Primila je Javno priznanje Povelja Grada Đurđevca, kao i Strukovna škola Đurđevac koja trenutno kroz 30 razrednih odjela školuje 529 učenika u 16 zanimanja. Kadrovskim potencijalom Strukovna škola Đurđevac sposobna je odgovoriti izazovima modernog školstva i reformi koje se već provode. Dokaz tome može se naći u brojnim projektima i aktivnostima koje škola provodi izvan redovnih programa obrazovanja, a opet s ciljem unapređenja znanja i vještina učenika u zanimanjima za koje se školuju.

djurdjevo_svecana_sjednica (21) djurdjevo_svecana_sjednica (20) djurdjevo_svecana_sjednica (19) djurdjevo_svecana_sjednica (18) djurdjevo_svecana_sjednica (16) djurdjevo_svecana_sjednica (17) djurdjevo_svecana_sjednica (15) djurdjevo_svecana_sjednica (14) djurdjevo_svecana_sjednica (13) djurdjevo_svecana_sjednica (12) djurdjevo_svecana_sjednica (11) djurdjevo_svecana_sjednica (9) djurdjevo_svecana_sjednica (10) djurdjevo_svecana_sjednica (8) djurdjevo_svecana_sjednica (7) djurdjevo_svecana_sjednica (6) djurdjevo_svecana_sjednica (5) djurdjevo_svecana_sjednica (4) djurdjevo_svecana_sjednica (3) djurdjevo_svecana_sjednica (2) djurdjevo_svecana_sjednica (1) djurdjevo_svecana_sjednica (95) djurdjevo_svecana_sjednica (96)

Foto: Luka Krušec

djurdjevo_svecana_sjednica (93) djurdjevo_svecana_sjednica (92) djurdjevo_svecana_sjednica (91) djurdjevo_svecana_sjednica (90) djurdjevo_svecana_sjednica (89) djurdjevo_svecana_sjednica (88) djurdjevo_svecana_sjednica (87) djurdjevo_svecana_sjednica (86) djurdjevo_svecana_sjednica (85) djurdjevo_svecana_sjednica (83) djurdjevo_svecana_sjednica (84) djurdjevo_svecana_sjednica (82) djurdjevo_svecana_sjednica (81) djurdjevo_svecana_sjednica (80) djurdjevo_svecana_sjednica (79) djurdjevo_svecana_sjednica (78) djurdjevo_svecana_sjednica (77) djurdjevo_svecana_sjednica (76) djurdjevo_svecana_sjednica (75) djurdjevo_svecana_sjednica (73) djurdjevo_svecana_sjednica (74) djurdjevo_svecana_sjednica (72) djurdjevo_svecana_sjednica (71) djurdjevo_svecana_sjednica (70) djurdjevo_svecana_sjednica (69) djurdjevo_svecana_sjednica (68) djurdjevo_svecana_sjednica (67) djurdjevo_svecana_sjednica (65) djurdjevo_svecana_sjednica (66) djurdjevo_svecana_sjednica (64) djurdjevo_svecana_sjednica (63) djurdjevo_svecana_sjednica (62) djurdjevo_svecana_sjednica (61) djurdjevo_svecana_sjednica (60) djurdjevo_svecana_sjednica (59) djurdjevo_svecana_sjednica (58) djurdjevo_svecana_sjednica (57) djurdjevo_svecana_sjednica (56) djurdjevo_svecana_sjednica (55) djurdjevo_svecana_sjednica (54) djurdjevo_svecana_sjednica (53) djurdjevo_svecana_sjednica (52) djurdjevo_svecana_sjednica (51) djurdjevo_svecana_sjednica (50) djurdjevo_svecana_sjednica (49) djurdjevo_svecana_sjednica (47) djurdjevo_svecana_sjednica (48) djurdjevo_svecana_sjednica (46) djurdjevo_svecana_sjednica (45) djurdjevo_svecana_sjednica (44) djurdjevo_svecana_sjednica (43) djurdjevo_svecana_sjednica (42) djurdjevo_svecana_sjednica (41) djurdjevo_svecana_sjednica (40) djurdjevo_svecana_sjednica (39) djurdjevo_svecana_sjednica (38) djurdjevo_svecana_sjednica (37) djurdjevo_svecana_sjednica (36) djurdjevo_svecana_sjednica (35) djurdjevo_svecana_sjednica (34) djurdjevo_svecana_sjednica (33) djurdjevo_svecana_sjednica (32) djurdjevo_svecana_sjednica (31) djurdjevo_svecana_sjednica (30) djurdjevo_svecana_sjednica (29) djurdjevo_svecana_sjednica (27) djurdjevo_svecana_sjednica (28) djurdjevo_svecana_sjednica (26) djurdjevo_svecana_sjednica (25) djurdjevo_svecana_sjednica (24) djurdjevo_svecana_sjednica (23) djurdjevo_svecana_sjednica (22)