Hrvatski Caritas ove godine obilježava 30. godina osnutka, a voditelj posebnih projekata Filip Naglić u razgovoru za Hinu ističe prikupljanje pomoći za potrebite nakon potresa i sudjelovanje u međunarodnim akcijama, te upozorava na povećanje broja korisnika karitativne pomoći.
Hrvatski Caritas je pastoralno-karitativna ustanova HBK i krovna organizacija mreže koju čini 16 nad/biskupijskih Caritasa i Caritas Vojnog ordinarijata u Hrvatskoj, uključujući i više od 1400 župa.
Naglić naglašava suradnju Caritasa s tijelima državne uprave, kako bi se ljudskim, materijalnim, programskim i duhovnim resursima pridonijelo općem dobru, izgradnji društva solidarnosti i socijalne pravde, iskorjenjivanju siromaštva i socijalne isključenosti te poduprlo i zagovaralo najugroženije, zapostavljene i obespravljene pojedince i skupine.
Kazao je tako da se u odnosu na 2021. broj korisnika karitativne pomoći u 2022. povećano za gotovo 32 posto.
Tom povećanju, ocijenio je, uvelike pridonosi i znatan broj raseljenih osoba iz Ukrajine koje su uslijed ratnih zbivanja potražile privremenu zaštitu u Hrvatskoj. Broj raste iz zbog velikih kriznih situacija u Hrvatskoj, kao što su potres u Zagrebu i na Banovini te poplave u Slavoniji, dodaje.
Ukupna pomoć na Banovini oko 4,25 milijuna eura
Hrvatski Caritas svojim je djelovanjem nazočan na Banovini, kaže Naglić te naglašava da su nakon potresa u prosincu 2020. donacijama nacionalnih caritasa diljem svijeta, hrvatskih katoličkih misija, hrvatskih poslovnih subjekata, biskupija/župa i pojedinaca, nabavljene 192 modularne stambene jedinice, vrijednosti oko 2 milijuna eura i dane na korištenje obiteljima više od 600 korisnika.
Trenutno se, dodao je, u dvorištima obiteljskih kuća nalazi još 170 modularnih jedinica, koje će se povlačiti kako se koja kuća obnovi.
Ukupna pružena financijska i materijalna pomoć Caritasa na Banovini je oko 4,25 milijuna eura, rekao je Naglić.
Hrvatski Caritas na Banovini sudjeluje i u nizu međunarodnih projekata te se tako u suradnji s Poljskim Caritasom obnavlja 21 oštećena kuća, gradi novih sedam montažnih te omogućuje pristup pitkoj vodi za ukupno 58 obitelji čiji su domovi uništeni potresom, a vrijednost projekta nešto je veća od 1,4 milijuna eura.
S Kanadskim Caritasom, dodaje Naglić, pomažu 13 obitelji čiji su domovi stradali u potresu, a vrijednost tog projekta je gotovo 34 tisuće eura.
Pomoć Ukrajini i ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj
U sklopu humanitarne akcije prikupljena je financijska donacija za rat u Ukrajini nešto veća od 871 tisuće eura, a materijalna donacija vrijedna je 413 tisuća eura.
Suradnjom Hrvatskog Caritasa s humanitarnim odjelom Američke katoličke biskupske konferencije pomagali smo u integraciji ukrajinskih izbjeglica koji su privremenu zaštitu potražili u Hrvatskoj, a vrijednost projekta bila je gotovo 1,3 milijuna eura, istaknuo je Naglić.
Novčana i materijalna pomoć ove je godine prikupljena i za stradale u potresima u Turskoj i Siriji u iznosu nešto većem od milijun eura, a poslana su i dva šlepera humanitarne pomoći te 10 potpuno opremljenih i namještenih modularnih stambenih jedinica.
Hrvatski Caritas uključen je i u brojne međunarodne projekte pružanja pomoći u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji, Kosovu, Jemenu, Nigeriji, Ukrajini, Siriji, Turskoj, Maroku, Grčkoj, Libanonu, Svetoj Zemlji, Palestini i Gazi.
Također nastoji u suradnji s drugim ustanovama Hrvatske biskupske konferencije i samostalno stipendirati đake i studente iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Pakistana i Irana.
Socijalna zaštita nakon Domovinskog rata
Naglić je podsjetio i na pomoć Caritasa stradalima u Domovinskom ratu navevši da je organizirao tzv. kumstva na daljinu te skrb za više do 13.000 djece koja su izgubila roditelje te pružao zdravstvenu njegu i pomoć.
Služio je i kao katalizator i usmjeravatelj važnih projekata međunarodne pomoći Caritasovih, ostalih vjerskih i raznih humanitarnih organizacija i civilnih udruga, rekao je i dodao kako je bio djelatna spona između hrvatskog iseljeništva i domovinske Hrvatske u provedbi brojnih projekata žurne humanitarne pomoći i poslijeratne obnove i razvoja.
Nastupom mirnodopskog razdoblja, istaknuo je, Hrvatski Caritas posvetio se socijalnoj zaštiti i pomoći povratnicima te obnovi razrušenih domova. Pokrenuo je Program mikrokreditiranja malih poduzetnika na ratom razorenim područjima, čime se željelo pomoći ljudima da osiguraju egzistenciju za sebe i svoje obitelji kako bi mogli nastaviti život u mjestima u kojima su stanovali.
Podsjeća da Caritas u 2000-im godinama intenzivno započeo s aktiviranjem kapilarne mreže župnih Caritasa i sustavnim pristupom razvoju i poticanju volonterstva pa je razvio mreže nad/biskupijskih obiteljskih savjetovališta, koja osim savjetodavnog rada pokazuju odgovor Crkve na aktualne društvene probleme, posvećujući pozornost pitanjima braka i obitelji.
Danas provodi nacionalne programe i pojedinačne projekte kao što su “Nedjelja Caritasa”, kojom se u svim crkvama prikupljaju sredstva za djelovanje župnih, nad/biskupijskih i nacionalnoga Caritasa te senzibilizira javnost za karitativno djelovanje.
Provode se i nacionalni humanitarni program pomoći najsiromašnijim obiteljima u Hrvatskoj “Za 1000 radosti”, višegodišnji program s ciljem osvješćivanja javnosti u Hrvatskoj za darivanje potrebitima u BIH “Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini” te program stipendiranja studenata i đaka slabije ekonomske situacije diljem Hrvatske “Stipendisti”.
Tijekom prolaska migrantskog vala kroz Hrvatsku (2015.-2016.) Hrvatski Caritas je izravno i u suradnji s Caritasom Đakovačko-osječke nadbiskupije sudjelovao u primarnom i privremenom zbrinjavanju tisuća ljudi u prihvatnom centru Opatovac, a potom i Slavonski Brod, uz pomoć Caritasove mreže i brojnih volontera u suradnji s državnim vlastima, HCK-om i organizacijama civilnog društva, napomenuo je Naglić.