Saborski zastupnici u srijedu nastavljaju rad raspravom o konačnom prijedlogu Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja kojim se do 2050. nastoji postići cilj smanjenja stakleničkih plinova, nakon čega će raspraviti i Izvješće o radu pravobranitelja za 2023. godinu.

Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja usklađuje se sa zakonodavstvom Europske unije kako bi se postigla klimatska neutralnosti do 2050. godine te emisije stakleničkih plinova u EU smanjile za 55 posto do 2030. godine.

Sektori izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova moraju smanjiti emisije za najmanje 16,7 posto, a propisuje se i fiskalna odgovornost nadležnim tijelima državne uprave za pojedine sektore koji moraju osigurati financijska sredstva za kupovinu jedinica nacionalne godišnje emisijske kvote.

Područje primjene postojećeg EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova proširuje se i na pomorski promet, uspostavlja se i novi zasebni sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova koji će se primjenjivati na goriva za izgaranje u sektorima zgradarstva i cestovnog prometa te dodatnim sektorima koji odgovaraju industrijskim djelatnostima.

Donose se i nova pravila o smanjenju kvota za stavljanje tvari koji oštećuju ozonski sloj na tržište, određuje se nadležnost i namjena korištenja sredstava iz modernizacijskog fonda koji je na raspolaganju RH u iznosu jedne milijarde eura do 2030. godine.

Izvješće pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023.

Zastupnici će raspraviti i Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023. godinu – u kojoj je u rujnu na vlastiti zahtjev nakon 15 godina rada na vlastiti zahtjev razriješena pravobraniteljica Anka Slonjšak.

U Hrvatskoj gotovo 658.000 osoba ima neki oblik invaliditeta, a stanje u društvu ove najbrojnije manjinske skupine, nažalost, još je uvijek daleko od zadovoljavajućeg, navodi se u izvješću za 2023.

“Godinu 2023. obilježilo je donošenje dugo očekivanih zakona od izuzetne važnosti za osobe s invaliditetom koji će doprinijeti njihovom većem uključivanju u život zajednice i neovisnom življenju – zakona o osobnoj asistenciji, o inkluzivnom dodatku te o povlasticama u prometu. Institucionalizacija je, nažalost, unatoč poboljšanju pravnog okvira još uvijek rješenje kojem se najčešće pribjegava u pružanju podrške za osobe s invaliditetom”, stoji u izvješću.

Potrebno je uložiti i više napora za uspostavljanje rane razvojne podrške djeci s teškoćama u razvojnom riziku, dodaje se.

“Nedostaje referentna ustanova za psihosocijalni tretman djece s teškoćama ponašanja, djece s poremećajima iz spektra autizma, mentalnih i emocionalnih poteškoća, s mogućnošću intenzivnog tretmana, a nužno je razviti i uspostaviti učinkovitu palijativnu skrb”, upozorili su iz Ureda pravobranitelja.

Tijekom 2023. u odnosu na 2022. godinu došlo je do porasta od 20 posto obraćanja građana o povredama prava, najčešće u područjima pristupačnosti i mobilnosti, socijalne zaštite, zdravstva, zapošljavanja i rada te odgoja i obrazovanje. Najviše obraćanja građana stiglo je iz Grada Zagreba, Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije.

Pritužbe i upiti u području socijalne skrbi odnosili su se na prepreke u ostvarivanju prava i dugotrajnost postupaka, naročito postupka vještačenja, kao i na nedostatnost kapaciteta izvaninstitucionalnih socijalnih i zdravstvenih usluga za djecu i odrasle osobe s invaliditetom.

Nedostatak usluga posebno je izražen u manjim sredinama, zaleđu i na otocima, ali je vrlo prisutan i u većim gradovima, naveli su iz Ureda pravobranitelja.

Tijekom 2023. iz Ureda pravobranitelja upućena je 241 preporuka i upozorenja tijelima državne vlasti, lokalnim jedinicama te različitim pravnim i fizičkim osobama u privatnom, javnom i državnom sektoru, od čega ih je prihvaćeno 126, a djelomično prihvaćeno 40.