Hrvatski sabor u petak će raspraviti Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zemljišnim knjigama kojim se preciziraju odredbe o trajnom čuvanju i pohrani ručno vođenih zemljišnih knjiga u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je da se u odnosu na prvo čitanje uvode dvije novine – jedna se tiče načina dostave pismena pravnim osobama te se usklađuje s odredbama Zakona o parničnom postupku jer su ispunjeni tehnički preduvjeti. Također, briše se članak 32. na način da se pojedinačni ispravni postupak može provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka, a ne više kako je bilo predloženo samo u pogledu jednog zemljišnoknjižnog uloška.
“To će u konačnici rezultirati manjim troškom za građane”, istaknuo je.
Podsjetio je da se tim izmjenama uspostavlja Središnja pismohrana zemljišnih knjiga RH u Gospiću, u koju će se smjestiti sve ručno vođene zemljišne knjige, a koje će se prije toga skenirati, kao i zbirke isprava u RH.
Proširuje se i krug ovlaštenika kojima se omogućuje neposredan pristup i pretraga podacima zemljišne knjige po imenu, prezimenu, nazivu i OIB-u, i to na upravna tijela županija, odnosno Grada Zagreba, koji se odnose na pružanje besplatne pravne pomoći, odvjetnike i javne bilježnike.
Proširuje se i ovlast javnog bilježnika da odbije podnošenje prijedloga za upis kada se pojavi sumnja u vjerodostojnost isprave. Pojašnjava se postupanje s ispravama koje su označene oznakom tajnosti, a postupak osnivanja i obnove zemljišne knjige se dodatno uređuje radi ubrzanja postupka na način da se rasprava neće održavati, osim ako sud ocijeni potrebnim.
Uz to, u bazi zemljišnih podataka nalazit će se usklađeni podaci katastra i zemljišne knjige te više neće biti dvostrukog vođenja podataka.
Prije toga zastupnici će raspraviti i Izvješće o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2023., za što je, prema zaprimljenim podacima, utrošeno oko 71 milijun eura.